Okruglo, ukusno tijesto nadjeveno različitim sastojcima koje nazivamo pizza zasigurno je najpoznatije i najpopularnije jelo na planetu. No kako je moguće naići na odličnu pizzu, jednako su velike šanse da naiđete i na neku koja baš i nije dobra. Zato se isplati poslušati stručnjake sa stranice 50toppizza.it, koja već godinama bira najbolju pizzu starog kontinenta, a ovako izgleda stanje 2023. godine.

Ipak, prije proglašenja pobjednika, bitno je napomenuti da prilikom odabira najbolje pizze u Europi nisu uključene pizzerije smještene u Italiji. Jednostavno, lista je koncipirana tako da ne uključuje talijanske lokale koji rade margherite, marinare…

Prvim mjestom ove se godine može pohvaliti pizzeria Sartorii Panatieri u barcelonskoj četvrti Gracia. Njihova pizza s umakom od pečenih cherry rajčica, mozzarellom i bosiljkom odnijela je zlatnu medalju, piše punkufer.dnevnik.hr.

Drugo mjesto pripalo je kopenhaškom Baestu, u kojem kuhar Christian Puglisi crpi inspiraciju iz napuljskih pizza i dodaje svoj potpis bazom od kiselog tijesta i organskim dodacima. Dobitnik brončane medalje je 50 Kalo, pizzeria nedaleko od Trafalgar Squarea u Londonu u kojoj je za pizze zadužen Ciro Salvo.

Do četvrtoplasirane pizzerije treba vam svega nekoliko sati iz Hrvatske, s obzirom na to da se smjestila u Beču. Riječ je o lokalu Via Toledo Enoppizzeria, u koejm ćete uz vrhunske pizze kušati i jednako takvo vino. Na petom mjestu našla se pizzeria Zulu u Furthu u Njemačkoj. Čovjek koji stoji iza jelovnika, Gaspare Squitieri, smatra se jednim od najvećih njemačkih stručnjaka za napuljsku pizzu.

Nas posebno veseli što se na ovom popisu našla i jedna hrvatska pizzeria. Naime, na 43. mjestu smjestio se zagrebački Franko’s Pizza & Bar, pa ako želite probati creme de la creme, znajte kamo se možete zaputiti.

Na popisu su se, između ostalih, našli i makedonska pizzeria Matto Napoletano, beogradske Majstor i Margarita te Pietra i ljubljanska Pop’s pizza. Ovdje možete pogledati cijeli popis.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.

R.P / povijest.hr
Foto: Christian Deutsch / twitter / 1.svibnja. 2019.

Omiljena mješavina povrća, domaće majoneze i jaja – francuska salata – neizostavan je dio blagdanskog stola, ali i je salata koja se može jesti u svakoj prilici. Za Uskrs smo je jeli svi, pa smo odlučili da s Vama podijelimo ovaj sjajan recept.

Francuska salata jedno je od najpopularnijih jela na blagdanskom stolu, ali mnogi još ne znaju da zapravo potječe iz – Rusije, i to iz 1860. godine. Recept za prvu verzije salate je i dalje nepoznat, premda su brojne inačice nastale od nje. To je jelo sinonim blagdanskih dana te nezamjenjivi gost na uskršnjem, božićnom i novogodišnjem meniju. Sastojke znaju svi, no kod pripreme treba paziti na nekoliko trikova koji će pomoći da ne bude gnjecava te će joj dati bogatiji okus. Ovom super receptu se svake godine vraćamo.

Sastojci:

• 450 g zamrznute mješavine graška i mrkve
• 300 g krumpira
• 200 g kiselih krastavaca
• sol

Sastojci za nadjev:

• 360 g majoneze (4 vrećice)
• ¼ jabuke granny smith
• 2 žlice kiselog vrhnja
• 1 žličica senfa
• crni papar
• sol

Priprema:

1. Zamrznutu mješavinu povrća stavite u kipuću posoljenu vodu te kuhajte otprilike 10 – 15 minuta dok graška i mrkva ne budu kuhani. Istovremeno u drugu posudu s posoljenom hladnom vodom stavite krumpir u kori da se kuha dok dovoljno ne omekša. Krumpir je važno kuhati cijelog u kori kako se ne bi raspao.ž

2. Grašak i mrkvu ocijedite i ohladite, a krumpiru nakon što se ohladi ogulite koru i nasjeckajte ga na jednake komadiće. Zatim nasjeckajte kiselu jabuku koja će salati dati svježinu i dodajte ju u posudu s nasjeckanim povrćem.

3. Majonezu pomiješajte sa senfom, vrhnjem, soli i paprom i dodajte u mješavinu povrća.

4. Dodajte krastavce i sve zajedno lagano promiješajte.

Posluživanje:

Salatu ohladite i poslužite kao prilog uz hladne nareske ili kuhanu šunku.

Savjet:

Po želji možete umiješati i žlicu nasjeckanog peršina.