Ekonomija
Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj
Austrijska tvrtka proizvođača električnih automobila Fisker sa sjedištem u Grazu je u stečaju. Brojke navedene u prijavi izazivaju uzbuđenje: prema knjigovodstvenoj vrijednosti, obveze iznose 1,34 milijarde eura. Bio bi to najveći stečaj u Styrii. Otvoren je postupak restrukturiranja sa samoupravom.
Dimenzije su nevjerojatne – i nikada prije nisu viđene u Štajerskoj. Kako je objavljeno, austrijska tvrtka posrnulog američko-američko-danskog proizvođača električnih automobila Fisker podnijela je zahtjev za bankrot. Prema AKV-u i KSV1870, tvrtka sa sjedištem u Grazu sada ima evidentirane obveze od 1,34 milijarde eura (knjigovodstvena vrijednost) u zahtjevu za insolventnost. Od čega se sastoje te obveze? Prema AKV-u, one se “u velikoj mjeri sastoje od obveza prema društvima grupe”. Te takozvane “interkompanijske obveze” iznose 1,267 milijardi eura.
Imovina bi trebala iznositi 959 milijuna eura na temelju knjigovodstvene vrijednosti, prema KSV1870. Zaštitnici vjerovnika Creditreforma procijenili su imovinu na samo 66,3 milijuna eura – a na temelju likvidacijskih vrijednosti, otuda velika razlika.
Prema podacima Creditreforma, stečajem je pogođeno oko 615 vjerovnika. Tvrtka trenutno zapošljava 47 djelatnika. AKV o imovini navodi sljedeće: To su “konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 40,472 milijuna eura i manje konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 66,33 milijuna eura”.
Fisker je napravio električni automobil “Ocean” u Magni u Grazu – ali proizvodnja je već dugo zaustavljena.
Podnesena je prijava za postupak restrukturiranja sa samoupravom kod Zemaljskog suda za građanska pitanja u Grazu. Stečajni vjerovnici trebali bi dobiti kvotu od 30 posto, plativu u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. Podnositelj zahtjeva “ima za cilj nastavak poslovanja tvrtke. Mjere restrukturiranja trebale bi stupiti na snagu”, kaže KSV1870. Potreba za ispunjenjem plana restrukturiranja trebala bi se stoga financirati iz imovine dužnika. Ako je potrebno, daljnja potrebna financijska sredstva bi Fisker Inc. trebala staviti na raspolaganje od strane potencijalnog investitora.
Fisker je prvotno planirao da Magna proizvodi 40.000 automobila godišnje u Grazu, ali je proizvedeno samo 10.000 – proizvodnja je sada već duže vrijeme u zastoju. Magna je krajem prošle godine morala smanjiti smjenu i otpustiti 450 zaposlenika, a nedavno je objavljen i otkaz za još 500 zaposlenika.
Što se tiče uzroka nelikvidnosti, Fisker u prijavi prema KSV1870 navodi: „Samogenerirani priljevi likvidnosti iz vlastitog poslovanja trenutno ne mogu održati svoju solventnost kao neovisna tvrtka. To se velikim dijelom pripisuje oštrom padu globalne potražnje za električnim vozilima, visokim kamatnim stopama i cjenovnim ratovima između različitih proizvođača električnih automobila.”
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
