Često dobijamo upite što je s radnim pravima u Austriji, koja pravila vrijede i tome slično. Evo što sve možete tražiti od svog poslodavca ako radite na austrijski ugovor.

Tijekom vremena

Standardno radno vrijeme u Austriji je 40 sati tjedno. Ako se prekorači, ti sati spadaju u prekovremeni rad. Prekovremeni rad uvijek nastaje kada radnik odradi određeni vremenski fond koji proizlazi iz ugovora o radu. To može biti maksimalno 20 sati tjedno, a doplata je po zakonu u iznosu od 50% za svaki prekovremeni sat (ili 1,5 sat kredita po satu rada).

Rad preko vikenda

Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad vikendom, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad subotom i nedjeljom plaća se doplata u iznosu od 100% osnovne plaće.

Rad noću

Muškarci i žene imaju jednako pravo na noćni rad, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad noću postoji dodatna naknada od 50% osnovne plaće.

Odmor

U prvih šest mjeseci radnik ima pravo na godišnji odmor prema trajanju radnog odnosa. Za svaki odrađeni mjesec zaposlenik ima pravo na 2 dana godišnjeg odmora. Od druge godine ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (30 radnih dana), a nakon 25 godina radnog staža ima pravo na 6 tjedana (36 radnih dana). Osobe s invaliditetom i maloljetnici nemaju pravo na više dana godišnjeg odmora, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.

Minimalna plaća i 13. i 14. plaća

Minimalna plaća u Austriji nije čvrsto utvrđena zakonom, regulirana je kolektivnim ugovorima. Plaćanje je također ugrađeno u njih 13. i 14. plaću, kao i druge naknade. 13. plaća predstavlja božićnicu a 14. plaća opet regres. Sam iznos utvrđuje se ovisno o važećem kolektivnom ugovoru. No, ona teži biti na razini mjesečne plaće, ne niže od one koja je navedena u kolektivnom ugovoru. U slučaju da niste radili cijelu kalendarsku godinu, 13. i 14. Vaša će se plaća isplaćivati u alikvotiranim iznosima ovisno o broju mjeseci rada. Imat ćete pravo nakon 5 mjeseci zaposlenja. Ako ste radili punu godinu, imate pravo na udvostručenu mjesečnu plaću, piše atena.sk.

PN (invaliditet)

U slučaju bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti ili potrebe za odmorom i oporavkom, imate pravo na isplatu 100% svoje plaće, a zatim 50%. Duljina isplate ovisi o trajanju radnog odnosa, a visina plaće ovisi o vašim primanjima u zadnjem mjesecu prije bolovanja. Kao zaposlenik dužni ste poslodavca obavijestiti o svojoj nesposobnosti za rad. Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite duže od 3 dana, to vam se ne uračunava u godišnji odmor. No, ovu činjenicu potrebno je prijaviti poslodavcu i potkrijepiti liječničkom potvrdom.

Obiteljski dodaci

Zahtjev za dječji doplatak moguće je podnijeti 5 godina unatrag od mjeseca u kojem je austrijska porezna uprava nadležna za te doplatke prihvatila zahtjev. Za obiteljske dodatke možete se prijaviti do 18. godine. godine starosti djeteta, odn do svoje 24 godine života, ako je redoviti student na visokom učilištu. Pravo na obiteljski dodatak imaju djetetov roditelj, posvojitelj, očuh ili osoba čijoj je skrbi dijete povjereno.
Iznos obiteljskog dodatka ovisi o dobi djeteta:

• od rođenja – 120,61 €
• od 3 godine – 128,97 €
• od 10 godina – 149,70 €
• od 19 godina – 174,68 €

Doplate za ljetovanje

Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad u dane blagdana, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad na dan praznika postoji doplata u iznosu od 100% osnovne plaće. U Austriji su sljedeći dani državni praznici:

• Nova godina – 1. siječnja
• Tri kralja – 6. siječnja
• Uskrsni ponedjeljak (pokretni blagdan)
• Praznik rada – 1. svibanj
• Uzašašće Gospodnje (pokretni blagdan)
• Duhovski ponedjeljak (pokretni blagdan)
• Tijelovo (pokretni blagdan)
• Velika Gospa – 15. kolovoz
• Državni praznik – 26. listopad
• Blagdan Svih svetih – 1. studeni
• Bezgrešno začeće – 8. prosinac
• Božić– 25 prosinac
• Božić – 26 prosinac

Rodiljna/roditeljska naknada

Zaštitno razdoblje za trudnice počinje 8 tjedana prije očekivanog rođenja djeteta, a završava 8 tjedana nakon njega, što je 100% plaća za 16 tjedana. U tom razdoblju žena ne smije obavljati svoj posao, ali radni odnos traje i umjesto plaće isplaćuje se rodiljna naknada.

Roditelji imaju pravo na neplaćeni roditeljski dopust do navršene 2 godine života djeteta. Minimalno trajanje roditeljskog dopusta je 2 mjeseca. Za to vrijeme mogu se koristiti doplatci za brigu o djeci. od 1. siječnja 2010. roditelji ste čija su djeca rođena nakon 30 rujna 2009. mogu birati između 5 vrsta doprinosa. Jedan od modela temelji se na visini prihoda. Nakon završetka roditeljskog dopusta, žena je zaštićena od otkaza tijekom 4 tjedna nakon završetka roditeljskog dopusta ili razdoblja nakon završetka roditeljskog dopusta.

Mirovina

Ako ste u Austriji uplaćivali mirovinsko osiguranje dulje od godinu dana, imate pravo na alikvotni iznos austrijske mirovine. Ako ste uplaćivali mirovinsko osiguranje manje od godinu dana, plaćeni mjeseci se neće izgubiti, već će se dodati mjesecima koje ste radili u svojoj zemlji. Do 2024. zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene bit će 60 godina. godine, od 2033. bit će u 65 godine. Za muškarce se dob ne mijenja, zakonska dob za odlazak u mirovinu uvijek će biti 65 godina. godine.

Dopust za njegu (OCR)

Ako brinete o članu obitelji koji živi s vama, pod određenim uvjetima možete dobiti dopust dok još primate plaću. Radni dopust radi njege i njege osigurava se u trajanju od 1 tjedna. U slučaju djece kojoj je potrebna skrb, moguć je dodatni tjedan po kalendarskoj godini ako dijete još nije navršilo dvanaest godina. O bolesnom djetetu može se brinuti i roditelj koji ne živi u zajedničkom kućanstvu, piše atena.sk.

Još prošli tjedan Fiskalno vijeće povećalo je prognozu proračunskog manjka na gotovo četiri posto. Proračunska rupa od milijardu dolara sada koči kolaicijske razgovore. U svakom slučaju, na semaforu se mora složiti žestoki paket štednje s nekim nepopularnim mjerama kako bi se proračun vratio pod kontrolu. To je jasno ÖVP-u, SPÖ-u i NEOS-u. Kakve udarne mjere prijete budućoj vladi:

Klimatski bonus, koji je uveden samo pod tirkizno-zelenom, trebao bi ponovno biti povijest u semaforskoj koaliciji. Za ukidanje su se već izjasnili brojni ekonomski istraživači. Od toga se okreću i predstavnici NEOS-a i ÖVP-a. Ušteda bi iznosila oko dvije milijarde eura da cijene CO2 ostanu na snazi.

S prihodne strane mogao bi se povećati porez na mineralna ulja (MöSt) – daleko najprofitabilniji posebni porez na potrošnju. Porez nije povećavan od 2011., a inflacija je u istom razdoblju porasla 40 posto. To znači da je realno padao svake godine.

Ubuduće bi se mogli povećati i porezi na alkohol, duhan ili slatka pića kako bi u državnu blagajnu stiglo više novca.

Mogla bi se ukinuti i povlastica na dizel, odnosno manji porez na dizel nego na benzin. Međutim, budući da tvrtke imaju koristi od toga, trebalo bi postupati krajnje oprezno kako se ne bi oštetilo gospodarstvo. Gospodarska udruga i Udruga poljoprivrednika borit će se zubima i noktima protiv ukidanja povlastice na dizel – tako da će ÖVP učiniti sve da to spriječi. Ali SPÖ i NEOS bi mogli forsirati ovo – koristeći se izlikom “ozelenjavanja”.

Po pitanju PDV-a mogao bi biti pravi spor: kako se može čuti iz pregovaračkih krugova SPÖ-a, razmišlja se o povećanju PDV-a za 1 do 2 posto. “Potrebni su nam masovni porezi da zakrpimo proračunsku rupu; to neće biti moguće samo uz štednju”, rekao je pregovarač SPÖ-a

Mogle bi se povećati i stope poreza na imovinu. Budući da je ovo također porez na bogatstvo, SPÖ bi ovdje mogao tvrditi da je uspio ispuniti svoje obećanje biračima, dok ÖVP dobiva bodove jer je spriječio “pravi” porez na bogatstvo.

O čemu je NEOS već govorio u predizbornoj kampanji, proračun bi rasteretilo i pažljivo povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Bilo bi moguće postupno povećanje na 67 u roku od 20 godina. No vjerojatnije je da će povećanje mirovina ove godine biti umjerenije, smatraju pregovarači.

Uštede bi se mogle primijeniti i na plaće državnih službenika.

Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.

Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti

1. Popularnost i tradicija:
   Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom.
2. Zakonodavstvo i regulative:
   • U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
   • U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
3. Obrazovanje i sigurnost:
   • Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
   • Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
   • Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
4. Branje i konzumacija:
   • Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
   • U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
5. Turizam i ekoturizam:
   • Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.

Najpopularnije gljive u Austriji

• Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
• Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
• Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
• Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.

Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.