Hrvati u iseljeništvu
Gotovo 50 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske
Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje “Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji”.
“Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku”, rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello, prenosi Hina.
Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu.
Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello.
Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti.
U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci.
Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece.
Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više – četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.
Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.
“Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema”, ocijenio je Dalbello.
Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivši državni tajnik za demografiju kojeg se javnost sjeća po neočekivanoj ostavci na konferenciji za medije, upozorio je kako je udio mladih sve manji pa time imaju sve manji glas u ukupnoj populaciji.
“Ako imate rast udjela starije populacije, naravno da se javne politike tada usmjeravaju na stariju populaciju jer to nosi relativno više glasova”, rekao je.
Ocijenio je kako način privlačenja mladih treba biti jasniji i konkretniji, a naveo je i da se istraživanja trebaju provoditi i na lokalnim razinama jer nemaju sve lokalne jedinice iste mogućnosti, probleme i nasljeđe.
Upitan je li veći problem iseljavanje mladih ili nemotivacija za imanjem djece onih koji ostaju, odgovorio je kako je iseljavanje najveći ekonomski problem, no ne može se u potpunosti odvojiti jedno od drugog jer Hrvatska ima sve negativne procese – ukupnu i prirodnu depopulaciju, generacijsku depopulaciju i emigracijsku depopulaciju.
Znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ocijenila je kako je država previše okrenuta idejama povrata onih koji su otišli, dok bi prioritet trebao biti zadržati mlade koju su još uvijek tu.
Hrvati u Austriji
Priča o Ivi Vukoviću: Od ugostitelja u Saalbachu do pionira karatea
Austrijski “Krone” donosi priču o rođenom Hrvatu koji je karate sport učinio popularnim u Pinzgauu. Riječ je o Ivi Vukoviću koji je s 21 godinom došao u Austriju za boljim životom.
Kada je Ivo Vuković preuzeo karate klub u Saalfeldenu, imao je sedam članova. Sada ima pet klubova u Pinzgauu s ukupno 300 članova. Hrvat je karate sport učinio društveno prihvatljivim. “Karate je moj život. Kad sam imao deset godina gledao sam filmove Brucea Leeja, a kad sam imao dvanaest počeo sam se baviti sportom.”, govori Ivo za austrijski list.
“Ovdje sam već 43 godine”, kaže Vuković. Kad je s 21 godinom došao u alpsku republiku i radio u ugostiteljstvu u Saalbachu, bilo mu je nezamislivo da će ikada time zarađivati za život. Sada je, među ostalim, trener najveće mlade nade Salzburga: kćeri Marine.
Svjetska juniorska prvakinja 2019. (do 68 kilograma) od srijede kreće na Europsko prvenstvo u svom drugom domu, Hrvatskoj. Mjesto u prvih deset bio bi dobar rezultat u Zadru. “Jako sam ponosan na Marinu. “Stvarno je dobro pripremljena”, samouvjereno kaže treneričin tata. Ipak, žali:
“Problem je što je ne prihvaćaju ni policija ni vojska. Žalosno je da mladom svjetskom prvaku tamo nije mjesto.” Razlog tome je što karate više nije zastupljen u olimpijskom programu od Tokija 2021.
Uz Vuković, Stefan Pokorny (do 75 kilograma) najperspektivniji je kandidat za mjesto nadomak medalji. “Forma dobro stoji, veselim se. Pokušavam se ne fokusirati previše na to. Možda mi ovaj put i uspije.”
Uglavnom, za njega je sve moguće jer “kad je veliki događaj, vrijede drugačija pravila”.
Hrvati u Austriji
Hrvatska katolička misija u Innsbrucku, u Austriji, svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika Sv. Josipa Radnika
Hrvatska katolička misija u Innsbrucku, u Austriji, svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika Sv. Josipa Radnika 4. i 5. svibnja, u subotu i nedjelju nakon 1. svibnja kada se liturgijski obilježava spomendan na ovog sveca.
Središnje euharistijsko slavlje predslavio je preč. Mladen Kalfić, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije. S njim u koncelebraciji bili su: voditelj misije vlč. Damjan Soldo te ravnatelj Katoličkog školskog centra Sv. Pavao u Zenici vlč. Vlatko Rosić, koji je predslavio sv. misu uočnicu u subotu, 4. svibnja. Kod oltara su posluživala dvojica trajnih đakona: vlč. Danijel Jurić i vlč. Josip Kašljević.
U prigodnoj propovijedi preč. Kalfić istaknuo je kako se blagdan Sv. Josipa proslavlja u povlašteno, uskrsno vrijeme kada se slavi pobjeda svjetla nad tamom, istine nad laži i života nad smrću. Uz to je podsjetio kako je svibanj mjesec marijanske pobožnosti, a kako je najpobožniji svetac prema Mariji bio upravo Sv. Josip. Kazao je kako se isto tako u tom vremenu održavaju i blagoslovi polja i radova kako bi Bog bio prisutan u njima. „Uz rad s naše strane Božji blagoslov je najvažniji u našim životima, u životima naših obitelji i našem poslu. S mukom su naši preci jeli svoj težački kruh. Ipak, unatoč fizičkom naporu koji su podnosili odzvanjalo je sve pjesmom i molitvom“, podsjetio je propovjednik te je isto tako napomenuo kako je unatoč velikom trudu koji su ulagali bilo trenutaka kada su nepovoljni vremenski uvjeti sve znali uništiti, ali kako i tada oni nisu Boga proklinjali nego usrdnije molili.
Zatim se osvrnuo na aktualni trenutak u kojemu vjernici žive te poručio kako se nekada vjera na livadi sačuvala, a da se danas gubi u lijepo sređenim crkvama. „Često se zbog nedostatka vjere, ali i svjedočenja, priče i molitve u nas Kristovih vjernika javljaju i rađaju plodovi nedostojni našeg kršćanskog imena i poziva poput: nemira, nezadovoljstva, nesigurnosti, bojažljivosti, nestrpljivosti, straha“, primijetio je propovjednik te je kao oponenta takvom načina života predstavio Sv. Josipa tumačeći kako se njegov odnos prema Bogu očituje u istinskom povjerenju i pouzdanju, prema bližnjima u požrtvovnosti i odgovornosti te prema sebi samome u kreposti. „Sve te vrline sv. pisac izriče u riječi pravedan“, pojasnio je kancelar Vrhbosanske nadbiskupije te je ukazao na nelogičnost da se u zemljama u kojoj se više od 90% stanovništva izjašnjava vjernicima, poput BiH i Hrvatske, pojavljuje toliko nepravde. „Samo poštenim radom koji je najčešće težak i mukotrpan, zajedništvom, molitvom – obiteljskom i župnom, i vjerom u Boga sve raste, cvate i bude blagoslovljeno. A individualizmom i sebičnošću bez Boga koju današnji svijet propagira sve propada, smanjuje se i nestaje. Jer živimo u svijetu prijetvornog morala, etike, humanosti i solidarnosti. Svijetu koji je Boga i njegov spomen i kršćansku civilizaciju izbacio iz svog ustava. Zato smo pozvani biti autentični kršćani koji će oplemeniti ovaj svijet“; zaključio je preč. Kalfić.
Vrijedi istaknuti kako je mise i u subotu i u nedjelju glazbeno animirao Luka Balvan, autor i izvođac duhovne glazbe iz Zagreba, a nakon nedjeljnog euharistijskog slavlja organizirano je zajedničko druženje uz jelo i piće.
(izvor: Katolički tjednik, https://www.nedjelja.ba/…/vanjska-proslava…/33002 )
Hrvati u Austriji
Najava: Koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors u Beču
Poštovani,
Srdačno vas pozivamo na koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors koji će se održati u crkvi Am Hof, Schulhof 1 u subotu 27. travnja 2024. u 19 sati.
Na koncertu zbor će izvesti sakralne i svjetovne klasične skladbe te zborske obrade hrvatskih tradicijskih napjeva.
Koncert je dio projekta kojim zbor Hrvatima izvan domovine te domaćoj publici predstavlja hrvatsku glazbenu baštinu te djela svjetske zborske literature.
Također, ovaj je koncert poseban jer se organizira i u sklopu obilježavanja 150. obljetnice osnivanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je uvod u obilježavanje 15. obljetnice zbora.
Zbor Concordia discors nagrađivani je mješoviti zbor koji okuplja većinom studente zagrebačkog sveučilišta. Zbor je kvalitetu potvrđivao na brojnim domaćim i inozemnim natjecanjima na kojima je osvajao redovito najviša odličja. Također je održao više koncerata diljem Hrvatske i inozemstva te sudjelovao u brojnim događanjima u Hrvatskoj na najvišoj državnoj razini.
Gostovanje u Beču nije prvi nastup zbora u austrijskoj prijestolnici. Godine 2014. Concordia discors sudjelovala je u manifestaciji Europe Sings u sklopu otvorenja Wiener Festwochena (Vienna Festival) na Rathausplatzu. Tada se okupilo osam predstavnika različitih europskih zemalja koji su odabrani kao najbolji zborovi svojih država. Pred više tisuća ljudi na trgu i velikom televizijskom publikom u izravnom prijenosu Concordia discors predstavila se hrvatskom skladbom te sudjelovala u ostatku programa s ORF-ovim radijskim simfonijskim orkestrom te bečkim zborom Arnold Schönberg.
Veselimo se gostovanju u Beču te se posebno radujemo vašem dolasku!
Ulaz na koncert besplatan je.
You must be logged in to post a comment Login