Ostale savezne pokrajine
Četiri policajca ozlijeđena na prosvjedima u Steyru
Neregistrirane demonstracije protiv korona mjera eskalirale su u Steyru. Četiri policajca su ozlijeđena, a 42-godišnjak je uhićen.
U nedjelju oko 18.15 sati šetnja s oko 2.300 sudionika krenula je u smjeru Grünmarkta. Policija je provjeravala poštivanje obveze nošenja FFP2 maske. Jednom sudioniku to se nimalo nije svidjelo te je udario policajca šakom. Policijski službenik je u tom napadu ozlijeđen,a napadač se “izgubio” u masi ljudi.
Sudionici su nastavili prosvjednu šetnju te su se nešto prije 20 sati vratili na gradski trg. Oko 100 sudionika ostalo je na licu mjesta do 20.45 sati te slavilo uz glasnu glazbu. Policija je u tom trenutku uputila zahtjev da se glazba isključi.
Kada su demonstranti stigli na gradski trg, policija je prepoznala muškarca koji je prethodno napao njihovog kolegu. Prilikom ponovljenog očevida 42-godišnjak iz Steyra je, međutim, iznenada udario i drugog policajca u lice.
Šest policajaca potom je pokušalo nastaviti provjeru. Međutim, muškarac se tome svom snagom opirao i tako snažno udarao rukama i nogama da su mu na kraju morali staviti lisice.
Prilikom pretresa njegove odjeće, službenici su kasnije pronašli teleskopsku palicu, koja je jedno od zabranjenih predmeta u smislu Zakona o oružju. Tijekom cijelog očevida muškarac je verbalno zlostavljao policiju. Priveden je u policijski pritvor, a ozlijeđena su ukupno četiri policajca.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
U austrijskom gradu nedostaje stanova:”Falit će ih 35.000″
Tirolska studija stambenih potreba za godine od 2024. do 2033. očito otkriva veliku potrebu za dodatnim jedinicama
Do 2033. bit će potrebno dodatnih 35.000 stanova, gotovo 3900 godišnje, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku. U načelu, međutim, životnog prostora za stanovništvo ima dovoljno, smatraju autori. Međutim, nekad su teško dostupni. Dugoročno gledano, došlo je do pada potražnje za stanovima.
Studija, koja je rezultat suradnje između države i Sveučilišta u Innsbrucku, proizvela je pet preporuka za djelovanje. To je uključivalo mobilizaciju građevinskog zemljišta, aktiviranje slobodnih radnih mjesta, precizno planiranje stambenih potreba, davanje prioriteta pristupačnom stanovanju u zajednicama i promicanje inovativnih “stambenih tipologija” kao što su višegeneracijski stanovi ili inkluzivni život. Kada su u pitanju slobodna radna mjesta, potrebna je nacionalna baza slobodnih radnih mjesta kako bi se identificirao neiskorišten životni prostor.
U tom kontekstu, voditelj studije Christian Obermayr sa Sveučilišta u Innsbrucku izjavio je da “postoji 75.000 stambenih jedinica bez primarne ili sekundarne prijave prebivališta” – vrijednost koja je značajno porasla od 2014. godine. Studija navodi različite moguće uzroke: turistička namjena, prazni stanovi ili špekulacije nekretninama.
“Potrebno nam je više podataka kako bismo preciznije kvantificirali različite segmente nepopunjenosti”, istaknuo je Obermayr, napominjući da nipošto neće svih 75.000 stambenih jedinica biti prazno. Dok rastuće stanarine i ograničen životni prostor dominiraju u urbanim područjima kao što je Innsbruck, ruralne regije sve se više bore sa slobodnim mjestima. “Potrebe za stanovanjem uvelike se razlikuju od regije do regije”, objasnio je Obermayr. Političke strategije stoga bi morale biti regionalno koordinirane i osmišljene tako da budu socijalno i ekološki održive.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
You must be logged in to post a comment Login