U Beču je posebna sjednica na temu minimalnog dohotka dovela do ranog početka jeseni u bečkom gradskom parlamentu. FPÖ je u srijedu iskoristio slučaj sirijske obitelji u Beču sa sedmero djece kako bi doveo u pitanje trenutni sustav socijalne skrbi.

SPÖ je branio sustav socijalne skrbi i obranio se od poziva saveznih političara. Mogli su se čuti i predizborni tonovi vezani uz predstojeće izbore za Nacionalna vijeća.

Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp traži da se socijalne naknade poput minimalnog dohotka ubuduće isplaćuju samo građanima Austrije. Aktualan je slučaj sirijske obitelji s pravom na azil koja prima 4600 eura bečke socijalne pomoći. To je “72.000 eura godišnje za nečinjenje ničega”, izračunala je Slobodarska stranka u gradskoj vijećnici i želi znati od gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ): “Kako to objasniti radnom stanovništvu?”

Jörg Konrad iz NEOS-a podsjetio je FPÖ na njegovu odgovornost u bivšoj vladi s ÖVP-om. “Ovom odlukom zadali ste našoj zemlji društveno-politički nered iz čisto populističkih razloga”, kritizirao je. No, “apsolutno je jasno” da se rad mora isplatiti. NEOS stoga poziva na jedinstveni sustav kojim bi upravljao AMS. Stoga se zalagao za sudjelovanje ružičaste vlade nakon izbora za Nacionalno vijeće.

Za Judith Pühringer iz Zelene stranke, FPÖ svojim posebnim sastankom vodi “posao sramote i posao podjela”. Tvrdila je da je oko lipnja većina primatelja minimalnog osiguranja radila i da su jednostavno trebali nadopuniti svoje niske plaće. “Minimalna sigurnost je društvena mreža neophodna za preživljavanje” i “čin solidarnosti”, rekla je Pühringer, koja je također kritizirala tirkizno-plavu reformu socijalne skrbi.

Govor Caroline Hungerländer (ÖVP) bio je prilično FPÖ-težak. Bečka vlada potiče unutarnju migraciju kroz socijalni sustav koji je na snazi ​​u saveznoj prijestolnici. “To je previše”, rekla je zastupnica o useljavanju ljudi iz “stranih kultura”. Više od polovice onih koji primaju minimalni dohodak također su državljani trećih zemalja. ÖVP stoga poziva na kliznu ljestvicu za obitelji s više djece i hitnu primjenu osnovnog zakona o socijalnoj skrbi i u Beču.

Kurt Wagner iz gradonačelnikove stranke SPÖ također je sastanak koji je inicirala Slobodarska stranka doživio kao još jedan pokušaj podjele ljudi. Naravno, branio je bečki sustav socijalne skrbi: “Humanitarnu pomoć pružamo pristojno i dostojanstveno. Pomažemo ljudima tamo gdje im je potrebno. Ne trebaju nam savjeti na saveznoj razini, savezne države se trebaju dogovoriti.”

Privatni dječji vrtići u Beču ostat će zatvoreni 2. listopada 2024. Nastavljaju svoje sastanke u tvrtki. Njihovi sindikati traže jedinstven okvirni zakon.

Pod motom „Dosta je bilo – jedan zakon za sve!“, djelatnici vrtića održat će 2. listopada svoje poslovne sastanke na javnim prostorima. Nakon nekoliko sastanaka posljednjih godina na kojima je sudjelovalo više tisuća zaposlenika oni sada žele nastaviti s pritiscima. Objekti će ostati zatvoreni na ovaj dan. Prosvjede podržavaju sindikati GPA i Vida.

Unatoč početnim pozitivnim pomacima, i dalje postoji velika potreba za djelovanjem u području osnovnoškolskog obrazovanja djece. Sastanci poduzeća imaju za cilj pokazati hitnost zahtjeva budućim državnim dužnosnicima.

Uz poboljšanje omjera skrbi za djecu, smanjenje broja djece u skupinama i dovoljno vremena za pripremu i praćenje, ovaj put fokus je na zahtjevu za jedinstvenim nacionalnim okvirnim zakonom.

U Beču više od 99.500 djece pohađa vrtiće. Oko 63.000 te djece smješteno je u privatnim vrtićima. Posljednje veće demonstracije održane su prije nešto više od godinu dana, tada zajedno s osobljem gradskih vrtića u Beču i učiteljima u slobodno vrijeme iz školskog poslijepodnevnog boravka.

Bečki gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr smatra da bi osnovna škola trebala trajati šest umjesto četiri godine. Trenutno se djeca prerano odvajaju u srednju školu, rekao je u intervjuu za “Vienna Today” o izborima za Nacionalno vijeće.

Kako prenosi ORF, Christoph Wiederkehr, gradski vijećnik NEOS-a za obrazovanje, u intervjuu za “Wien aktuell” poziva na brzu i hitnu promjenu obrazovnog sustava kako bi se djeca bolje pripremila za samostalan i uspješan život. U tu svrhu predlaže produljenje osnovne škole za dvije godine jer je takva škola usmjerena na dijete i dobro funkcionira. Kritičan je prema ranom odvajanju djece u srednju školu i zalaže se za davanje više vremena djeci u osnovnoj školi. Time bi se smanjio i pritisak s učenika i roditelja, jer se četvrti razred osnovne škole često doživljava kao veliki teret.

Wiederkehr u svojoj knjizi “Stvaranje obrazovanja” također kritizira Ministarstvo obrazovanja i uprave za obrazovanje. Obrazovni federalizam vidi kao prepreku zajedničkim rješenjima i reformama u interesu djece. U razgovoru s glavnim urednikom bečkog ORF-a Oliverom Ortnerom kritizirao je i bečki učiteljski sindikat koji, po njegovom mišljenju, blokira reforme i ne djeluje u interesu djece. Istodobno, u Beču i Austriji postoji manjak učitelja, čemu se NEOS želi suprotstaviti. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019., NEOS je postigao 9,9 posto u Beču, a trenutna istraživanja također stavljaju stranku između osam i jedanaest posto u cijeloj zemlji.

Drugi fokus Wiederkehrove reforme obrazovanja je sektor osnovnog obrazovanja. Ponovno se zalaže za drugu obaveznu godinu vrtića jer je i to dobro za usvajanje jezika. Prema Statističkom uredu Austrije, gotovo polovica svih bečkih školaraca ne govori njemački u svakodnevnom životu. Jezična barijera vidljiva je i u školama, jer 14 posto bečkih osnovnoškolaca ne može pratiti nastavu zbog nepoznavanja njemačkog jezika. Beč se stoga oslanja na jezičnu podršku kako bi se tome suprotstavio.

Wiederkehr također poziva Ministarstvo obrazovanja da izradi indeks mogućnosti za škole kako bi se bolje pomoglo onima s posebnim izazovima. Osim toga, trebala bi postojati lekcija demokracije s početkom u osnovnoj školi kako bi se djeca u ranoj dobi naučila važnim vrijednostima kao što su jednakost i poštivanje zakona.

U području maloljetničkog kriminala Wiederkehr ne vidi uspjeha u podučavanju demokracije, već se oslanja na prisutnost policije i deportaciju stranih kriminalaca. Podržava poziv SPÖ-a za 1000 novih policajaca i ističe važnost pojačane suradnje sa školama. Prema Wiederkehr-u, ta je suradnja već dovela do smanjenja obustava u školama.

Wiederkehr je negativno reagirao na prijedlog čelnika FPÖ Beča Dominika Neppa da se u školama uvedu pomoćni zadaci i opisao ga kao “moronski prijedlog”. Djelomično odgovornim za manjak nastavnika smatra FPÖ jer kao dio vlade nije poduzeo nikakve mjere za poboljšanje situacije.