Austrija
Austrija: Isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave
Nakon rujanske poplave, sada je isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave za gotovo 17.000 pogođenih osoba. Država je to objavila u privremenom izvješću. Očekuje se nastavak provjera štete do kraja godine.
Guvernerka savezne države Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) istaknula je “odličan rad komisija za štete i nizvodnih tijela” s obzirom na ukupnu sumu od 300 milijuna eura. Isplaćeni iznosi “ne mogu riješiti svu patnju, ali mogu barem dati značajan financijski doprinos.”
Zamjenik državnog guvernera Stephan Pernkopf (ÖVP), koji je također bio upravitelj državnih operacija, ponovno se osvrnuo na razornu poplavu. “Donja Austrija je pokazala da je solidarnost jača od bilo koje prirodne katastrofe.” Nakon toga slijedi brže širenje zaštite od poplava, “predložit će se 70 projekata”.
U nekim slučajevima komisije za štetu još uvijek djeluju u državi. Posljednji zahtjevi za isplatu pomoći očekuju se do kraja godine. Općenito, poplava je imala dugotrajne posljedice.
Na primjer, operacija pomoći Savezne vojske u Donjoj Austriji, koja je započela 15. rujna, trajala je više od tri mjeseca i završena je u četvrtak završnim radovima na stabilizaciji padine u Kirchberg an der Pielach (okrug St. Pölten).
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja
Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.
U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.
Austrija
Umirovljenicima se smanjuje mirovina: Najviše će pogoditi one s nižim mirovinama
Austrijski umirovljenici će od 1. lipnja 2025. plaćati viši doprinos za zdravstveno osiguranje – s dosadašnjih 5,1 % povećava se na 6 %. To znači manje novca na računu svakog mjeseca, iako se radi o naizgled maloj brojci.
U prosjeku će godišnji gubitak iznositi oko 200 eura, a najviše će pogoditi one s nižim mirovinama, kojima je svaki euro važan. Primjerice:
- Mirovina od 1.300 € bruto mjesečno → godišnji gubitak 162 €
- Mirovina od 2.200 € bruto → gubitak 171 €
- Mirovina od 3.000 € bruto → gubitak 278 €
Kod vrlo niskih mirovina (oko 1.000 € bruto), efekt će biti gotovo zanemariv – tek 2 € mjesečno manje. Razlog tome je tzv. negativni porez: kod malih primanja vraća se dio uplaćenih doprinosa, čime se gubitak ublažava.
Zašto ova mjera?
Vlada ovu mjeru obrazlaže kao “pravednu”, jer penzioneri do sada plaćaju manji doprinos od zaposlenih, a češće koriste zdravstvene usluge. Iako se time očekuje prihod od 600 milijuna eura ove godine (1,2 milijarde u 2026.), stvarni učinak na proračun je manji – zbog umanjenja porezne osnovice smanjuje se i porez na dohodak koji se obračunava na ostatak mirovine.
Male olakšice, nove obveze
Kao djelomična kompenzacija najavljena su dva poteza:
- Zamrzavanje cijene recepta u 2026. na razini iz 2025. (7,55 €)
- Smanjenje gornje granice troškova za lijekove s 2 % na 1,5 % neto prihoda – što bi trebalo pomoći kroničnim bolesnicima
No istovremeno se uvodi i nova obveza: penzioneri će prvi put morati plaćati godišnje 25 eura za E-Card, što dodatno smanjuje realnu vrijednost mirovina.
