Connect with us

Austrija

Najtraženija zanimanja u Austriji: Gdje su prilike za posao?

Objavljeno

na

Austrija, sa stabilnim gospodarstvom i razvijenim tržištem rada, nudi mnoge prilike za zaposlenje, posebno u određenim sektorima gdje potražnja za radnicima kontinuirano raste. Stručnjaci ističu kako su demografske promjene, digitalizacija i rastući sektor usluga glavni pokretači potrebe za radnom snagom. Ovo su neka od najtraženijih zanimanja u Austriji 2024. godine.

  1. Medicinsko osoblje i zdravstvena skrb

Jedan od sektora s najvećim nedostatkom radne snage je zdravstvo. Austrija se suočava s rastućim potrebama zbog starenja populacije, što uključuje potražnju za:

Medicinskim sestrama i tehničarima,
Liječnicima, posebno u ruralnim područjima,
Njegovateljima za starije osobe.
Prema procjenama, do 2030. godine broj potrebnih zdravstvenih radnika će se znatno povećati, a strani radnici već sada čine značajan dio zaposlenih u ovom sektoru.

  1. IT i tehnologija

Digitalizacija je transformirala austrijsko gospodarstvo, a stručnjaci iz IT sektora trenutno su među najtraženijima. Neka od ključnih zanimanja uključuju:

Programere i softverske inženjere,
Stručnjake za kibernetičku sigurnost,
Analitičare podataka (data scientists),
IT konzultante.
Austrijske tvrtke, od startupova do velikih korporacija, aktivno traže stručnjake iz ovog sektora, a mnoge su spremne ponuditi dodatne beneficije za privlačenje kvalificiranih kandidata.

  1. Građevinski sektor

Građevinska industrija tradicionalno je snažan sektor u Austriji, a potražnja za radnicima ostaje visoka. Posebno su traženi:

Zidari i tesari,
Električari,
Vodoinstalateri,
Majstori za instalaciju grijanja i klimatizacije.
Iako je ovo sektor u kojem često rade stranci, mnoge firme su suočene s izazovima pronalaska kvalificirane radne snage.

  1. Turizam i ugostiteljstvo

S obzirom na to da Austrija privlači milijune turista svake godine, sektor turizma i ugostiteljstva kontinuirano traži radnike, posebice tijekom zimske i ljetne sezone. Najveća potražnja je za:

Kuharima i pomoćnim kuharima,
Konobarima,
Recepcionarima i radnicima u hotelijerstvu.
Mnogi poslodavci nude sezonske ugovore, ali i mogućnost trajnog zaposlenja za one koji žele raditi u ovom dinamičnom sektoru.

  1. Obrazovanje i socijalni rad

S povećanjem broja djece u austrijskim školama i vrtićima, raste potreba za kvalificiranim radnicima u obrazovanju i socijalnom sektoru. Posebno su traženi:

Odgojitelji u vrtićima,
Učitelji i profesori,
Socijalni radnici.
Osim formalnog obrazovanja, važan dio sektora čine i radnici koji pružaju podršku integraciji stranaca i izbjeglica.

  1. Proizvodnja i logistika

Austrija je dom mnogim proizvodnim pogonima i tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Zbog toga su traženi:

Strojobravari i CNC operateri,
Vozači kamiona i dostavljači,
Radnici u skladištima.
Logistički sektor bilježi stalan rast zahvaljujući povećanoj potražnji za e-trgovinom i globalnim distribucijskim mrežama.

Kako pronaći posao?

Austrija nudi mnoge resurse za traženje posla, uključujući:

Online platforme: Web stranice poput AMS Jobroom, Indeed.at i Karriere.at popularne su među posloprimcima.
Networking: Umrežavanje putem događanja i profesionalnih platformi poput LinkedIna može biti ključ za uspješno pronalaženje posla.
Agencije za zapošljavanje: Specijalizirane agencije često nude usluge posredovanja za određene sektore.
Prijave za strane radnike: Austrija ima programe poput Rote-Weiße-Rote Karte za kvalificirane radnike izvan EU-a.
Zaključak

Austrija je atraktivna destinacija za radnike iz Hrvatske i regije zahvaljujući visokim plaćama, dobrim radnim uvjetima i mogućnostima za napredovanje. Međutim, uspješno zapošljavanje zahtijeva dobru pripremu, uključujući poznavanje jezika i prilagodbu austrijskom tržištu rada. Za one koji su spremni na izazove, prilike su neograničene

Advertisement

Austrija

Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica

Objavljeno

na

Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.

Tko što prima?

Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:

  1. Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
    • Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
    • Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
    • Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
  2. Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
    • Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
    • U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
      • 200 € za hranu
      • 40 € džeparac
      • 10 € za slobodno vrijeme
      • Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
  3. Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
    • Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
    • Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
  4. Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
    • Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.

Koliko stvarno primaju?

  • Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
  • Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
  • Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
  • Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.

Problem: neujednačenost i netransparentnost

Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.

Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.

Nastavi čitati

Austrija

Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja

Objavljeno

na

Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.

Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.

Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.

Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.

Objavljeno

na

U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).

FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.

Dvostruko više istraga

U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.

Austrija još uvijek na “bijeloj listi”

Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.

Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca

Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.

Nastavi čitati
LM