Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
