Austrija
Austrija: Građani troše 16 posto svojih prihoda na troškove stanovanja
Austrijanci u prosjeku izdvajaju 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Vlasnici su manje pogođeni inflacijom od stanara u iznajmljenim stanovima.
Austrijska kućanstva u prosjeku troše oko 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Ali postoji velika razlika između vlasnika kuća i iznajmljivača. Od 2012. do 2022. troškovi stanovanja porasli su nešto manje od raspoloživog dohotka kućanstva, rekao je novinarima u Beču glavni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas. Također nema naznaka da će se to promijeniti u skoroj budućnosti.
Dok prvi troše tek deset posto svojih prihoda na stanovanje, kod onih koji iznajmljuju stanove to je oko velikih 25 posto. Podaci pokazuju da je posjedovanje kuće znatno jeftinije od najma, čak i kada se u obzir uzmu troškovi financiranja. U posljednjih deset godina vlasnicima su samo neznatno porasli troškovi stanovanja, dok podstanari za sada plaćaju gotovo trećinu više nego 2012. U apsolutnim brojkama to je za vlasnike iznosilo samo 430 eura mjesečno u 2022., a 479 eura za vlasnike stanova. Osim najamnine ili kredita, troškovi stanovanja također uključuju troškove rada, energije i održavanja, kao i naknade za otpad ili vodu.
Thomas također smanjuje nade da bi kočnica cijena najma mogla osjetno smanjiti stopu inflacije. Povećanje najamnina pridonijelo je samo 0,05 postotnih bodova stopi inflacije u 2022., budući da najamnine imaju samo malu težinu u košarici za kupovinu. Iako bi sporije povećanje moglo biti ključno za pojedinačna kućanstva, teško da bi pomaknulo indeks potrošačkih cijena. Unatoč tome, Statistički zavod Austrije pretpostavlja da najamnine s klauzulom usklađivanja s inflacijom od 3 posto imaju do tri povećanja najamnine godišnje, s klauzulama usklađivanja od pet posto postoje dobra dva usklađivanja.
Prema Thomasu, samo jača građevinska aktivnost dugoročno može dovesti do nižih stanarina – i zato što se broj stanovnika povećava, a s njime i potražnja za životnim prostorom.
Pritom, međutim, treba imati na umu da najamnine rastu samo s vremenskim odmakom, jer skokovi indeksa u ugovorima stupaju na snagu tek nakon što se dosegne određena razina inflacije. Za očekivati je daljnje zamjetne prilagodbe kao rezultat inflacije u 2023. godini. Sukladno tome, treba se bojati više stanara koji kasne s plaćanjem i više deložacija u 2023., rekla je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo austrijske statistike, na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Statistički podaci vrlo jasno pokazuju da su dugoročni najmovi jeftiniji za najmoprimce. Duljina najma najvažniji je čimbenik koji utječe na ukupnu najamninu, kaže Fuchs. Dok u Austriji najam plus operativni troškovi iznose ukupno 10,5 eura po četvornom metru za ugovore manje od dvije godine, oni iznose samo 5,75 eura za ugovore koji traju više od 30 godina. U prosjeku, svi ugovori su trenutno na 8,7 eura po kvadratu. Ugovori na rok kraći od pet godina također su skuplji od prosjeka, dok dulji ugovori dovode do ispodprosječnih troškova.
Osim trajanja najma, segment (općinski stambeni, zadružni ili besplatni najam) i regija odlučujući su za troškove najma stanova – što zapadnije, to skuplje.
Austrija
Austrija: Isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave
Nakon rujanske poplave, sada je isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave za gotovo 17.000 pogođenih osoba. Država je to objavila u privremenom izvješću. Očekuje se nastavak provjera štete do kraja godine.
Guvernerka savezne države Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) istaknula je “odličan rad komisija za štete i nizvodnih tijela” s obzirom na ukupnu sumu od 300 milijuna eura. Isplaćeni iznosi “ne mogu riješiti svu patnju, ali mogu barem dati značajan financijski doprinos.”
Zamjenik državnog guvernera Stephan Pernkopf (ÖVP), koji je također bio upravitelj državnih operacija, ponovno se osvrnuo na razornu poplavu. “Donja Austrija je pokazala da je solidarnost jača od bilo koje prirodne katastrofe.” Nakon toga slijedi brže širenje zaštite od poplava, “predložit će se 70 projekata”.
U nekim slučajevima komisije za štetu još uvijek djeluju u državi. Posljednji zahtjevi za isplatu pomoći očekuju se do kraja godine. Općenito, poplava je imala dugotrajne posljedice.
Na primjer, operacija pomoći Savezne vojske u Donjoj Austriji, koja je započela 15. rujna, trajala je više od tri mjeseca i završena je u četvrtak završnim radovima na stabilizaciji padine u Kirchberg an der Pielach (okrug St. Pölten).
Austrija
Muškarac u Beču pravio nered pa poslao tri policajca u bolnicu
U središtu Beča 38-godišnjak se žestoko opirao uhićenju. Trojica policajaca su ozlijeđena i prebačeni su u bolnicu.
Zbog buke, policajci su pozvani u Helferstorferstrasse u središtu Beča u petak poslijepodne oko 17.45 sati. Kada su stigli na mjesto incidenta, uočili su muškarca koji je vjerojatno izazvao buku.
Tijekom rasvjetljavanja činjeničnog stanja s 38-godišnjakom, isti se pokušao udaljiti s lica mjesta. Policija je pokušala utvrditi njegov identitet, no muškarac je nastavio glasno vikati. Nakon ponovljenog kontakta s muškarcem, on je samo gestikulirao da se policajci udalje.
Od 38-godišnjaka su službenici ponovno zatražili identifikaciju. Zatim je on pokušao pobjeći. Dok su ga policajci progonili, policajac je pokušao ramenom zaustaviti muškarca koji je sada osumnjičen za zločin, no on se okrenuo i snažno gurnuo policajca. Međutim, osumnjičenik je nakon nekog vremena zaustavljen. Prilikom uhićenja zbog nasilnog otpora uhićene osobe ozlijeđena su tri policijska službenika.
Osumnjičenik je prijavljen za stvaranje buke, narušavanje reda i mira, više tjelesnih ozljeda i otpor tijelima državne vlasti. Policajcima je na licu mjesta pružena hitna medicinska pomoć bečke stručne službe spašavanja te su prevezeni u bolnicu.
Austrija
Austrijski ministar: Mjere sigurnosti na austrijskim božićnim sajmovima već su pojačane
U petak navečer nekoliko je ljudi ubijeno u terorističkom napadu u Magdeburgu. Vjeruje se da je još 60 do 80 ozlijeđeno. “Izvješća iz Magdeburga su šokantna”, rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP). Naravno, sada bi se ocjenjivala i trenutačna situacija u ovoj zemlji.
Mjere sigurnosti za božićne sajmove diljem Austrije pojačane su prije nekoliko tjedana, rekao je Karner. U akciji su i naoružani specijalci i civilni istražitelji. “Ured za zaštitu Ustava u bliskom je kontaktu s brojnim europskim sigurnosnim tijelima kako bi mogli stalno procjenjivati situaciju”, rekao je ministar unutarnjih poslova. To uključuje, između ostalog, islamistički ekstremizam i terorizam.
Prema priopćenju federalnog ministarstva, fokus policije je na krađama i sprječavanju “ekstremističkih prijetnji”. “Situacija povećane prijetnje” na snazi je od listopada 2023. – također i u mnogim drugim europskim zemljama.
Kako je objavljeno, nešto poslije 19 sati u petak navečer, tamni BMW uletio je u gomilu na božićnom sajmu u središtu Magdeburga – prema policiji, prešao je “najmanje 400 metara” između božićnih štandova. Prijavljeni su deseci ozlijeđenih, ali kasno u petak navečer premijer Saske-Anhalta Reiner Erich Haseloff potvrdio je samo dvije smrti – uključujući i malo dijete.
Osumnjičeni počinitelj, za kojeg se tvrdi da je muškarac iz Saudijske Arabije star oko 50 godina, uhićen je nakon napada. Nakon zločina, veliki kontingent hitnih službi okupio se na mjestu incidenta – dio zbrinjavanja brojnih ozlijeđenih osoba zbrinut je u posebno postavljenim šatorima.
Mnogi austrijski političari još su bili pogođeni u petak navečer. “To su užasne vijesti iz Magdeburga”, napisao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen. Njegove su misli “sa žrtvama, njihovim obiteljima i svima koji su pogođeni ovim užasnim napadom”.
Vijest nas je “zaprepastila”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP), koji je spomenuo i spasioce. Čelnik Zelene stranke Werner Kogler tvitao je o “solidarnosti sa žrtvama, rodbinom i svima koji pružaju pomoć u ovim teškim trenucima”. Puno snage poželio je i čelnik SPÖ-a Andreas Babler.
Glavni tajnik Michael Schnedlitz iz FPÖ-a reagirao je u petak navečer. “Jednostavno je tužno vidjeti užasne slike. Veliki problem: ove se slike ponavljaju uvijek iznova. Europa je talac islamističkog terora najkasnije od 2015. godine.”
You must be logged in to post a comment Login