Austrija
Treća godišnjica terorističkog napada u Beču
Danas se obilježava treća godišnjica napada u Beču u kojem su poginule četiri osobe, a više od 20 ih je ozlijeđeno, neki teško. Kao i prethodnih godina, žrtava će se državni vrh prisjetiti polaganjem vijenaca.
U četvrtak će kancelar Karl Nehammer (ÖVP) i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) kao i gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) položiti dva vijenca na spomen-kamen na Desider-Friedmann-Platzu u središtu Beča. Bit će prisutni i ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).
Dvadesetogodišnji islamist otvorio je vatru oko tog trga prije tri godine. Kako je tamo dospio, je li djelovao sam i kako je svoje planove mogao tajiti od Ureda za zaštitu Ustava predmet je političkih i pravosudnih istraga posljednjih godina.
Početkom veljače 2023., nakon višetjednog suđenja, šestorica muškaraca posljednji su put stala pred sud zbog pomaganja i poticanja na ubojstvo kao terorističko djelo i druga kaznena djela. Četvoricu od njih porota je proglasila krivima i osudila na 19 i 20 godina i dvije doživotne robije. Oni su navodno poticali atentatora na njegov plan.
Dvojica od njih navodno su posredovala u poslu s oružjem. Ipak, petorica od šestorice optuženika mogla bi se ponovno pojaviti pred sudom: zbog mogućih pogrešaka u pisanoj presudi i možda pogrešnih pravnih uputa, suđenje bi se moglo ponoviti u dijelovima. Srž optužbe – počinjenje terorističkih kaznenih djela u vezi s umiješanošću u ubojstvo – nije pogođena, naglasio je državni odvjetnik Martin Ulrich u odgovoru na zahtjev APA-e krajem rujna.
No greške su se dogodile i uoči suđenja koje se održalo nekoliko mjeseci kasnije. 32-godišnji Slovenac, koji je atentatoru navodno prodao pištolj i automatsku pušku Zastava, u svibnju je zbog kaznenog djela iz Zakona o oružju osuđen uvjetno na devet mjeseci zatvora zbog prodaje pištolja. No, više nije mogao biti odgovoran za isporuku zbog pogreške državnog odvjetništva. Tužiteljstvo je 2021. godine greškom prerano zatvorilo slučaj u koji je bio upleten Slovenac.
Zadić je tada najavila reviziju zakona o službi te jačanje unutarnjeg tehničkog nadzora i strukturne promjene u državnom tužiteljstvu u Beču. U utorak je Ministarstvo pravosuđa izjavilo za APA da je bečko državno odvjetništvo “poduzelo opsežne preventivne mjere kako bi spriječilo takve slučajeve u budućnosti i kako bi dodatno poboljšalo upravljanje kvalitetom”.
To uključuje „sveobuhvatnu senzibilizaciju voditelja grupa o tehničkom i službenom nadzoru“, senzibilizaciju državnih odvjetnika, pokretanje projektne skupine koja evaluira postojeće radne procese i po potrebi razvija daljnje prijedloge za poboljšanje, kao i „dalje proširenje sastanaka umrežavanja s dionicima relevantnim za sigurnost, kao što je Odjel za kriminalističke istrage.”
Međutim, ključni kontakt za ubojicu suočava se s deportacijom. Radikalnog islamističkog propovjednika Argjenda G. je u jesen 2022. Bečki regionalni sud pravomoćno osudio da je clan terorističke i zločinačka organizacije jer je napadača upoznao s ideologijom IS-a i intelektualnim alatima za svoje terorističko djelovanje. Kako je zajedničko istraživanje APA-e, “Standarda” i “Pulsa 24” otkrilo u kolovozu, BFA je pokrenuo mjere za prekid njegovog boravka, pogotovo jer se za Sjevernomakedonca kaže da nastavlja propagirati radikalne ideje i još uvijek je klasificiran kao “prijetnja”. ” od strane vlasti.
Nakon napada, savezna vlada je dobila kritike zbog nedostatka potpore žrtvama. Za neke ljude država nije pokrila troškove psihoterapijske podrške, a isplate odštete za pogođene bile su preniske. Ministarstvo socijalne skrbi objavilo je brojke u utorak. U 2021. godini – uz pomoć predviđenu Zakonom o žrtvama zločina (VOG) – osnovan je fond za žrtve terorizma s oko 3,5 milijuna eura. Iz ovih financijskih sredstava, pogođeni koji su primili slične isplate prema VOG-u dobit će dodatnu naknadu za bol i patnju u skladu s načelima građanskog prava.
Isplata se vrši putem organizacije za podršku žrtvama “Weißer Ring”. Do sada je 138 pogođenih osoba dobilo 374.000 eura prema VOG-u. Dodatnu novčanu pomoć iz Fonda za žrtve terorizma dobile su 104 osobe. Iz fonda je do sada isplaćeno ukupno 3,4 milijuna eura, što znači da je pred završetkom. “Čak i ako se patnja prouzročena terorističkim napadom ne može popraviti, podržali smo žrtve i njihove preživjele dodatnom pomoći iz Fonda za žrtve terorizma”, rekao je ministar Johannes Rauch u priopćenju za javnost.
Austrija
Austrijski ministar: Mjere sigurnosti na austrijskim božićnim sajmovima već su pojačane
U petak navečer nekoliko je ljudi ubijeno u terorističkom napadu u Magdeburgu. Vjeruje se da je još 60 do 80 ozlijeđeno. “Izvješća iz Magdeburga su šokantna”, rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP). Naravno, sada bi se ocjenjivala i trenutačna situacija u ovoj zemlji.
Mjere sigurnosti za božićne sajmove diljem Austrije pojačane su prije nekoliko tjedana, rekao je Karner. U akciji su i naoružani specijalci i civilni istražitelji. “Ured za zaštitu Ustava u bliskom je kontaktu s brojnim europskim sigurnosnim tijelima kako bi mogli stalno procjenjivati situaciju”, rekao je ministar unutarnjih poslova. To uključuje, između ostalog, islamistički ekstremizam i terorizam.
Prema priopćenju federalnog ministarstva, fokus policije je na krađama i sprječavanju “ekstremističkih prijetnji”. “Situacija povećane prijetnje” na snazi je od listopada 2023. – također i u mnogim drugim europskim zemljama.
Kako je objavljeno, nešto poslije 19 sati u petak navečer, tamni BMW uletio je u gomilu na božićnom sajmu u središtu Magdeburga – prema policiji, prešao je “najmanje 400 metara” između božićnih štandova. Prijavljeni su deseci ozlijeđenih, ali kasno u petak navečer premijer Saske-Anhalta Reiner Erich Haseloff potvrdio je samo dvije smrti – uključujući i malo dijete.
Osumnjičeni počinitelj, za kojeg se tvrdi da je muškarac iz Saudijske Arabije star oko 50 godina, uhićen je nakon napada. Nakon zločina, veliki kontingent hitnih službi okupio se na mjestu incidenta – dio zbrinjavanja brojnih ozlijeđenih osoba zbrinut je u posebno postavljenim šatorima.
Mnogi austrijski političari još su bili pogođeni u petak navečer. “To su užasne vijesti iz Magdeburga”, napisao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen. Njegove su misli “sa žrtvama, njihovim obiteljima i svima koji su pogođeni ovim užasnim napadom”.
Vijest nas je “zaprepastila”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP), koji je spomenuo i spasioce. Čelnik Zelene stranke Werner Kogler tvitao je o “solidarnosti sa žrtvama, rodbinom i svima koji pružaju pomoć u ovim teškim trenucima”. Puno snage poželio je i čelnik SPÖ-a Andreas Babler.
Glavni tajnik Michael Schnedlitz iz FPÖ-a reagirao je u petak navečer. “Jednostavno je tužno vidjeti užasne slike. Veliki problem: ove se slike ponavljaju uvijek iznova. Europa je talac islamističkog terora najkasnije od 2015. godine.”
Austrija
Dobre vijesti za sve potrošače plina u Austriji od iduće godine
Njemačka savezna vlada popustila je u sporu s Europskom unijom. Naknada za skladištenje, porez na tranzit plina, više se neće primjenjivati od 2025.
Njemačka savezna vlada je u petak ujutro popustila u sporu s Europskom unijom oko nameta na skladišta plina. Namet, de facto cestarina na isporuke plina kroz Njemačku, bit će ukinut na graničnim prijelazima od 1. siječnja 2025. godine.
Odgovarajuću zakonsku rezoluciju usvojio je danas njemački Bundestag. Time je isporuka plina iz Njemačke u Austriju također jeftinija. Time će Austrija iduće godine uštedjeti stotine milijuna troškova, što bi znatno poskupilo i cijene plina za kućanstva i industriju.
Michael Mock, generalni direktor Gas Heat Association (FGW), pozdravio je odluku njemačke savezne vlade u prvoj reakciji: “Ovo je stvarno dobra vijest za austrijska kućanstva i poslovni položaj. Pritisak plinske industrije i prijetnje od tužba austrijske plinske industrije za ukidanje. Namet za ilegalno skladištenje plina se isplatio.”
I dalje: “S obzirom na neobnavljanje ugovora o tranzitu plina od strane Ukrajine i s tim povezanim mogućim prekidom isporuka ruskog plina na prijelazu godine, ovo rješenje doista donosi olakšanje.” Preostale uvozne rute iz Njemačke i Italije sada postaju sve važnije i podupiru zajedničke napore za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom u Austriji.
Njemačka je 2022. uvela pristojbu za skladištenje plina za izvoz plina od 0,59 eura po megavat satu. Zbog toga je prometna trasa plina kroz Njemačku, koja je od vitalnog značaja za Austriju, bila porezno opterećena. Nedavno je naknada čak povećana na 2,99 eura po megavat satu. Srećom, to više nije problem ukidanjem nameta.
“Iz pravnog izvješća koje je naručilo strukovno udruženje odvjetničkog društva bpv Hügel Rechtsanwälte GmbH jasno je da je došlo do kršenja temeljnih ugovora Europske unije”, kaže Mock osvrćući se unatrag.
Austrija
Ovo su najmoćnije putovnice svijeta: Austrija i Hrvatska jako visoko
Objavljena je najnovija ljestvica najmoćnijih svjetskih putovnica, koju svaka tri mjeseca objavljuje Henley Passport Index. Index je izradila tvrtka Henley&Partners za globalno državljanstvo i prebivalište sa sjedištem u Londonu koristeći podatke Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA).
Na prvom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji građani mogu uživati u bezviznom pristupu ili pristupu vizom po dolasku u čak 180 odredišta diljem svijeta. Na drugom mjestu je Španjolska, s lakim pristupom do 179 odredišta. Treće mjesto dijeli čak 14 zemalja čiji građani imaju bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku u 178 destinacija. To su: Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka i Irska.
Hrvatska putovnica stoji nikad bolje – dijeli 5. mjesto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najmoćnije putovnice svijeta:
- Ujedinjeni Arapski Emirati (180 odredišta)
- Španjolska (179 odredišta)
- Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka, Irska (178 odredišta)
- Švedska, Poljska, Mađarska (177 odredišta)
- Češka, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka (176 odredišta)
- Japan, Slovenija, Latvija, Novi Zeland, Lihtenštajn (175 odredišta)
- Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litva, Rumunjska, Bugarska, Australija (174 odredišta)
- SAD, Island (173 odredišta)
- Cipar (172 odredišta)
- Malezija, Monako (170 odredišta)
Hrvatska na visokom 5. mjestu
Hrvatska putovnica našla se na visokom 5. mjestu, koje dijeli s Estonijom, Južnom Korejom, Slovačkom i Češkom. Bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku građani Hrvatske imaju u 176 odredišta. Prema podacima Henley Passport Indexa, Hrvatska je prošle godine bila na 15. mjestu, 2022. godine na 17., a 2021. godine na 18.
Hrvatska ima puno jaču putovnicu od Srbije, koja je na 30. mjestu (bezvizni pristup u 138 zemalja). Bosna i Hercegovina je na 40. mjestu (bezvizni pristup u 125 zemalja), dok je od zemalja u regiji (izuzev Hrvatske) Slovenija na najvišem mjestu, šestom, s bezviznim pristupom u 175 zemalja.
Crnogorska putovnica je na 35. mjestu s bezviznim pristupom u 132 zemlje, dok je putovnica Sjeverne Makedonije na 34. mjestu s bezviznim pristupom u 133 zemlje.
