Austrija
Poznate prve detaljne informacije o lažnom napadu bombom na crkvu u Beču – pronađene dvije lažne bombe
Lažni bombni alarm u Karlskircheu: poznati prvi detalji incidenta u Beču
Beč – Nakon jučerašnje evakuacije poznate bečke Karlskirche, policija je objavila prve rezultate istrage. Pokazalo se da je bombni alarm koji je izazvao veliku paniku uoči prosvjeda protiv pobačaja “Marš za život” bio lažan – ali pažljivo insceniran.
Prema navodima policije, u dvije ženske torbice pronađene su bombe-attrape, naprave koje su izgledale kao eksplozivne naprave, ali su zapravo sadržavale stare budilice i tehnički otpad omotan ljepljivom trakom.
Evakuacija usred mise
Incident se dogodio u subotu prijepodne, dok je u Karlskircheu trajala misa koju je predvodio umirovljeni biskup iz St. Pöltena, mons. Klaus Küng.
Nakon što je jedno dijete pronašlo torbicu iz koje se čulo “tiktakanje”, torba je premještena na stranu, ne sluteći što se u njoj nalazi. Nedugo zatim pronađena je i druga torbica sa sličnim sadržajem. Zbog sumnje na eksplozivnu napravu, crkva je hitno evakuirana, a na teren su izašle specijalne postrojbe Cobra i jedinica za razminiranje.
Na sreću, ispostavilo se da se radi o lažnom uzbunjivanju. Ipak, prema informacijama portala Christenschutz.at, cijeli događaj bio je namjerno isplaniran – navodno od strane radikalnih protivnika pro-life pokreta.
Povezanost s prethodnim napadima
Slučaj istražuje Državni ured za zaštitu ustava i borbu protiv ekstremizma (LSE), jer je moguće da je riječ o nastavku serije napada na crkve i vjerske objekte u Beču.
Prethodnih dana zabilježeni su napadi na više crkava – primjerice, Paulanerkirche je bila polivena crvenom bojom, a zgrada u Rüdigergasse išarana porukama mržnje.
Dodatnu zabrinutost izazvala je objava na Instagramu, za koju se sumnja da potječe iz lijevo-aktivističkih ili queer krugova, a koja je prikazivala Karlskirche u plamenu uz poruku koja je mogla biti shvaćena kao prijetnja napadom.
Istraga u tijeku
Istražitelji sada provjeravaju sve moguće veze između objava na društvenim mrežama i jučerašnjeg incidenta. Pretpostavlja se da bi autori prijetnji i postavljači bombnih atrapa mogli biti ista skupina.
U međuvremenu, organizatori “Marša za život” uspješno su održali planirani hod kroz središte Beča, uz pojačane policijske mjere sigurnosti.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
Austrija
Gotovo polovica primatelja socijalne pomoći u Austriji ima status azilanta
Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Cilj je sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim, a posebna pažnja posvetit će se bržem uključivanju radno sposobnih korisnika u tržište rada, najavila je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ).
Prema njezinim riječima, socijalna pomoć ne smije postati trajno rješenje za one koji mogu raditi. Zato će svi radno sposobni primatelji u budućnosti biti obvezno uključeni u programe Zavoda za zapošljavanje (AMS), koji bi im trebao pomoći da pronađu posao.
Posebna zaštita za djecu i novi pristup migrantima
Jedan od planiranih koraka reforme odnosi se na posebnu zaštitu djece, koja čini 37 posto svih primatelja socijalne pomoći. Za njih se razmatra poseban sustav potpore u naturi – poput školskog materijala, pomoći u učenju i zdravstvene skrbi – kako bi djeca bila izuzeta iz klasičnog sustava novčanih naknada.
U tijeku su i razgovori o novom modelu integracijske faze za migrante, tijekom koje bi se određivalo kada i pod kojim uvjetima imaju pravo na punu visinu naknada. Sve mora biti usklađeno s austrijskim ustavom i europskim zakonodavstvom, istaknula je Schumann.
Tko prima socijalnu pomoć u Austriji?
Prema podacima Statistik Austria, tijekom 2024. godine 205.781 osoba primala je socijalnu pomoć – što je 4,5 posto više nego godinu ranije.
- 44 % korisnika ima status azilanta ili supsidijarne zaštite,
- 53 % dolazi iz trećih zemalja,
- 38 % su austrijski državljani.
Oko 70 posto svih korisnika živi u Beču, gdje je iznos pomoći u prosjeku 522 eura mjesečno (dok je austrijski prosjek 505 eura).
Socijalna pomoć se prosječno koristi oko devet mjeseci godišnje, a većina primatelja su nezaposleni, radno nesposobni ili samohrani roditelji. Oko 35 posto korisnika aktivno traži posao.
“Ne možemo štedjeti na najsiromašnijima”
Ministrica Schumann upozorila je da rezovi u socijalnim davanjima nisu rješenje:
“Socijalna pomoć je posljednja sigurnosna mreža. Ne možemo štedjeti na onima koji već žive na rubu.”
Reforma bi, prema planovima vlade, trebala stvoriti jedinstvena pravila na nacionalnoj razini, modernizirati suradnju između institucija i olakšati izlazak iz ovisnosti o socijalnoj pomoći putem zapošljavanja.
Austrija
Austrija bi mogla zaustaviti prihvat novih migranata do kraja 2026. godine
Prema novoj analizi Europske komisije, Austrija bi – zbog snažnog migracijskog opterećenja u posljednjih pet godina – mogla privremeno prestati primati nove migrante sve do kraja 2026. godine.
Ovu mogućnost donosi novi Pakt o azilu i migracijama, čiji je cilj smanjiti pritisak na države koje su posebno pogođene migracijom. Kako navodi izvješće koje je predstavio EU povjerenik Magnus Brunner, Austrija se trenutačno nalazi u situaciji “izraženog migracijskog opterećenja”.
Privremeno oslobođenje od EU-obveza
Zajedno s državama poput Njemačke, Poljske, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske, Austrija može zatražiti djelomično ili potpuno oslobođenje od tzv. solidarnosti u prihvatu migranata. To bi značilo da Beč ne mora primati dodatne tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, koji bi inače bili preraspodijeljeni u sklopu europskog sustava.
Izvješće je dio novog EU mehanizma solidarnosti, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Države koje su najviše pogođene migracijama – poput Grčke, Italije, Španjolske i Cipra – trebale bi biti rasterećene, bilo financijskim doprinosom drugih članica ili premještanjem dijela izbjeglica.
Austrija: iznadprosječan broj tražitelja azila
Iako Austrija nije pod jednakim pritiskom kao južnoeuropske zemlje, u posljednjih je pet godina primila iznadprosječan broj migranata. Rekord je zabilježen 2022. godine, kada je Austrija imala jedan od najvećih brojeva zahtjeva za azil po stanovniku u EU-u.
Ako Europska komisija odobri izuzeće, Austrija bi do kraja 2026. ne samo bila oslobođena prihvata novih migranata, nego bi bila pošteđena i financijskih uplata za potporu državama s većim migracijskim pritiskom.
