Ekonomija
U Austriji sve više tvrtki pred bankrotom, ugroženo oko 9000 radnih mjesta
U prvoj polovici godine broj stečajeva poduzeća u Austriji ponovno je značajno porastao. S 1548 stečajeva bilježi se porast od 12,09 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je otprilike koliko i u pretkoronskoj 2019. godini (1534). Broj zaposlenika pogođenih stečajem znatno je porastao, za 87,64 posto na 9095, objavilo je u srijedu Alpsko udruženje vjerovnika (AKV).
“Postaje očito da će 2023. biti godina nelikvidnosti s posebno velikim brojem ugroženih radnih mjesta”, piše AKV. Ove je godine već 9095 radnih mjesta bilo ugroženo nelikvidnošću, u prvoj polovici 2022. bilo ih je 4847. I u pretpandemijskoj 2019. bilo je znatno manje pogođenih radnih mjesta – 6814.
Otprilike 3300 od više od 9000 radnih mjesta nastalo je zbog insolventnosti Kike/Leinera početkom lipnja. Trgovac namještajem tako je ušao među 10 najvećih bankrota od 1980-ih. Stečaj Kika/Leiner sa 132 milijuna eura bio je najveći stečaj godine do sada.
Slijedi ga Gazprom Austria, gdje su upisana potraživanja od oko 118 milijuna eura. No, prema AKV-u, većina potraživanja još je sporna. Ukupno gledano, obveze svih novootvorenih stečajeva poduzeća u prvom su polugodištu porasle na 1,2 milijarde eura, nakon 1,067 milijardi eura u istom razdoblju prošle godine.
Gledano po sektorima, najviše otvorenih stečajeva trgovačkih društava bilo je u sektoru građevinarstva (408) i trgovine (384). Prema riječima zaštitnika vjerovnika, ta dva sektora najviše su pogođena “novim uzrocima nelikvidnosti” kao što su visoka inflacija, povećanje kreditnih stopa te povećanje troškova materijala i proizvodnje.
Tijekom godine AKV očekuje daljnji porast stečajeva tvrtki: “Sumorna gospodarska situacija ne znači da će u idućih pola godine doći do popuštanja insolventnosti tvrtki, tako da AKV očekuje oko 5500 stečajeva tvrtki u 2023. godini”
Privatni bankroti također broje se povećanjem od 5,18 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. Unatoč rasterećenju duga, vrijednost je znatno ispod razine iz 2019. (5066). Tjedno se prijavljuje oko 175 privatnih stečajeva. U prosjeku je dug iznosio 138.400 eura, nakon 111.700 eura u istom razdoblju prošle godine.
Ekonomija
Ova tvrtka isplaćuje dodatnih pet mjesečnih plaća zaposlenicima
Nakon dvadesetak rundi pregovora, štrajkova i brojnih restrikcija za putnike, sindikat i AUA dogovorili su novi kolektivni ugovor za oko 3.500 zaposlenika AUA, piše “Heute”. Kod aviokompanije “Emirates” novac se gleda nešto drugačije. Nakon rekordne dobiti od 4,3 milijarde eura u prošloj poslovnoj godini, zaposlenici dobivaju mega bonus.
Zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Dubaiju uspjela je povećati svoju dobit za nevjerojatnih 63 posto u usporedbi s prethodnom godinom, izvještava “Business Insider.” I nisu samo menadžeri ti koji mogu biti sretni zbog ove vijesti: prema “The Nationalu”, većina zaposlenika će dobiti bonus. Naime prema pisanju, radnici će dobiti plaću za 20 tjedana rada što je ekvivalent četiri ili pet mjeseci rada.
Međutim, prema The Nationalu, više od 50.000 zaposlenika Emiratesa prošle je godine dobilo dodatnu plaću za 24 tjedna.
Veliki bonus još uvijek nije toliko visok kao dodatnih osam mjeseci plaće koju je Singapore Airlines isplatio prošle godine.
U priopćenju za tisak, izvršni direktor Emiratesa rekao je: “Ubiremo plodove godina kontinuiranog ulaganja u naše proizvode i usluge, u izgradnju snažnih partnerstava i u vještine naših talentiranih ljudi.”
Također je izjavio da je zrakoplovna kompanija imala koristi od “jedinstvenih prednosti Dubaija”. Grad je poznat kao popularno turističko odredište i poslovno središte bez poreza na dohodak. Ponude Emiratesa u poslovnoj klasi naširoko su hvaljene od strane stručnjaka. Godine 2023. Skytrax je tvrtku svrstao na treće mjesto u svijetu, iza Qatar Airwaysa i Singapore Airlinesa.
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
