Zanimljivosti
Ispovijest konobara s Jadrana: “Pola na račun, a pola ispod stola”
Vrhunski konobar, menadžer na stranim kruzerima, te torcidaš kojega je ljuta potreba natjerala na odlazak iz Splita poslao je pismo redakciji Slobodne Dalmacije. Autor pisma, čiji je identitet poznat redakciji, želio je ostati anoniman. Mladić koji je prethodno radio na kruzerima napisao je djelić svog iskustva u pismu nakon odluke o povratku u Hrvatsku.
Evo njegova pisma:
I mi smo željeli biti kao Marko Livaja.
Svaka veća kriza odlična je šansa za novi početak. Čuli smo to mnogo puta za vrijeme ove krize uzrokovane koronom. I ja sam pomislio tako, i mnoge moje kolege s najvećih svjetskih kompanija za kružna putovanja isto su pomislile da je vrijeme da posli mnogo godina rada i konstantnog učenja ostanemo u Lijepoj našoj i da sva naša iskustva i znanje stavimo na raspolaganje našem turizmu.
I mi smo htjeli biti Marko Livaja. Zaradili smo lijepe novce, napravile su se kuće, kupili se stanovi i stvarno smo bili spremni za mnogo manje novaca ostati raditi u Lijepoj našoj koja, kao što svi znamo, skoro da živi samo od turizma.Dok mi je brod krajem 3. miseca 2020. usidren ispred Miamija pravio društvo desecima brodova s raznih kompanija, polako sam shvaćao da se kruz-industrija gasi na duže vrijeme.
Čekajući povratak kući, sve više mi se sviđala ideja da se posli 20 godina rada na kruzerima skrasim kod kuće. Jedan od razloga da to napravim mi je bilo žuganje buduće zakonite da prestanem s kruzerima.Uz nekoliko odgođenih letova, napokon stižem kući i za vrijeme obavezne samoizolacije listam oglase. Ponuda poslova razumljivo nije bila najbolja u 5. misecu 2020. Nadolazeća sezona bila je poprilično neizvjesna, ali nikako mi nije bilo jasno da na nekoliko oglasa gdje sam poslao svoj životopis nisam dobio nikakav odgovor, ni pozitivan ni negativan.
Nekako sam sve pokušavao shvatiti da je to zbog korone.Izlaskom iz samoizolacije poboljšala mi se mogućnost potrage za poslom. Na preporuku prijatelja čak sam dobio priliku za razgovor s nekim velikim gazdama naših dalmatinskih restorana, koji su, na moje čuđenje, omalovažavali moje 20-godišnje iskustvo s kruzera, od kojih je pet godina restoran menadžmenta, – stoji u početku pisma razočaranog mladića.
I onda bingo, bar sam tada tako mislio. Početkom 7. miseca preko prijatelja upoznam čovjeka koji je vlasnik više restorana u nekoliko naših gradova. Gospodin mi je predstavio svoju viziju poslovanja, pohvalio se prekrasnom novom vikendicom, skupocjenim automobilom, upoznao me sa svojom obitelji, super skupom i najružnijom mačkom što sam ikad vidio. Ubrzo smo sklopili dogovor da budem voditelj restorana koji radi samo preko sezone, a poslije sezone bi radio u njegovom drugom restoranu, 30-ak km dalje, koji radi cijelu godinu.
Plaća mi je bila četiri puta manja nego na brodu, ali se manje i radilo. Iako se u ljeto 2020. još Livaja ludilo nije naziralo, i meni je, kao i Marku godinu dana poslije, bila važnija vizija nego novci i, naravno, da više ne idem na brod, da ne slušam žuganje tog ljeta ne više buduće, nego – zakonite.Malo me je iznenadilo da mi je poslodavac rekao skoro normalno da će pola plaće biti na račun, a pola ispod stola, na crno.
Iznenadilo me je da je isplata plaće još uvijek kao što je bila sredinom 90-ih, kad sam se iz gardijske uniforme uvalio u ugostiteljstvo. U biti imamo napredak, ili sam bar tada tako mislio, jer sredinom 90-ih sve je bilo na crno, a sad je pola-pola, – nastavlja mladić.
Nemojte misliti da vam kmečim ovdje zbog toga, meni će biti super, i dalje ću stavljati preko 25 tisuća kuna mjesečno u džep, i imam šanse i povećat taj iznos. I dalje ćemo dolaziti kući dva miseca godišnje i izbjegavati restorane, fast foodove, hotele i jesti samo kod kuće i kod prijatelja, dok nam se veliki ugostitelji i hotelijeri ne probude i ne shvate da je vrijeme za promjene. Meni je zbog vas teško, jer puno nam ljudi ovisi o turizmu i zato kad vam istim rukama diraju hranu i novac, recite im da to nećete jesti, kad vam u restoranu pokažu račun na ekranu nekog tableta, recite im da nećete platiti dok ga ne fiskalizira jer to na ekranu tableta se posli lako izbriše. Recite prodavaču u dućanu da kaže mušterijama da stave masku…
Dobro, meni će puno falit poć na Hajduka, ali nek on pobjeđuje, nije bitno gdje smo mi dok padaju golovi…, – zaključuje mladić.
Pismo u cijelosti pročitajte ovdje.
Zanimljivosti
Ovo je deset dobrih savjeta kako uštedjeti novac
Evo nekoliko najboljih načina za uštedjeti novac:
- Postavite ciljeve uštede: Odredite konkretne ciljeve uštede kako biste imali jasnu svrhu zašto štedite novac.
- Proračunajte svoje troškove: Pregledajte svoje mjesečne troškove i identificirajte područja gdje možete smanjiti troškove.
- Pratite svoje troškove: Koristite aplikacije za praćenje troškova ili tradicionalnu metodu vođenja dnevnika kako biste pratili svaku potrošnju i bolje razumjeli kamo odlazi vaš novac.
- Stvorite proračun: Nakon što identificirate svoje troškove, stvorite proračun koji će vam pomoći da rasporedite svoj novac na način koji odgovara vašim ciljevima uštede.
- Automatizirajte svoje uštede: Postavite automatske transfere s tekućeg računa na štedni račun kako biste redovito odvajali određeni iznos novca.
- Izbjegavajte impulsivnu kupovinu: Razmislite prije nego što napravite impulzivnu kupovinu i pitajte se trebate li stvarno taj proizvod ili uslugu.
- Tražite popuste i akcije: Pri kupovini potražite popuste, kupone i akcije koje vam mogu pomoći u uštedi novca.
- Koristite nagrade i povrat novca: Koristite kreditne kartice koje nude nagrade ili povrat novca kako biste dodatno uštedjeli prilikom kupovine.
- Proučite i optimizirajte svoje račune: Pregledajte svoje račune za telefon, internet, osiguranje i druge usluge kako biste vidjeli možete li dobiti bolje uvjete ili preći na jeftiniju opciju.
- Razvijajte navike štednje: Uvedite navike kao što su kuhanje kod kuće umjesto jedenja vani, priprema vlastite kave umjesto kupovine u kafiću i slično.
Svi ovi koraci mogu vam pomoći da postignete svoje ciljeve uštede i bolje upravljate svojim financijama.
Beč
Pet zanimljivosti o Beču koje možda niste znali
Evo nekoliko neobičnih zanimljivosti o Beču koje možda niste znali:
- Zabranjeno štihanje: U Beču je zabranjeno štihanje ili čišćenje cipela na javnim površinama. Ova neobična zabrana proizlazi iz zakona o očuvanju čistoće gradskih ulica.
- Mozartova wc školjka: U jednom od bečkih muzeja nalazi se replika wc školjke na kojoj je navodno sjedio Wolfgang Amadeus Mozart. Iako možda zvuči čudno, ovo je jedan od neobičnih eksponata koji posjetitelji mogu vidjeti.
- Grobovi bez obiteljskih prava: U Beču postoji odjel gradskog groblja koji se naziva “Friedhof der Namenlosen” (Groblje bezimenih). Ovo groblje bilo je namijenjeno pokopu nepoznatih tijela koja su pronađena u Dunavu.
- Palindromski tramvaj: Linija tramvaja 2 u Beču vozi se duž rute koja je palindrom, što znači da je ista i u smjeru naprijed i unatrag. To je jedan od rijetkih primjera palindromske rute u javnom prijevozu.
- Čuvanje mjesta: U nekim bečkim kavanama, posjetitelji imaju mogućnost rezervirati “čuvanje mjesta” (Platzhalter) tako da ostave svoj šešir ili neki drugi predmet na stolu dok odu. Ovo je tradicionalna praksa koja omogućuje gostima da se vrate i zadrže svoje mjesto.
Panorama
Koja su najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu?
Najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu variraju ovisno o regiji, ekonomskom statusu, dostupnosti infrastrukture i drugim faktorima. Međutim, nekoliko prijevoznih sredstava ističe se kao globalno popularna:
- Automobili: Automobili su jedno od najčešćih prijevoznih sredstava u mnogim dijelovima svijeta. Oni nude praktičnost i fleksibilnost za putovanje od točke A do točke B.
- Autobusi: Autobusi su široko korišteni za gradski, prigradski i međugradski prijevoz diljem svijeta. Oni su obično pristupačni i nude širok raspon ruta.
- Vlakovi: Vlakovi su popularan način prijevoza, posebno za duže udaljenosti i putovanja između gradova ili čak zemalja. Brzi vlakovi, poput TGV-a u Francuskoj ili Shinkansena u Japanu, postali su simboli učinkovitog i brzog prijevoza.
- Zrakoplovi: Zrakoplovni prijevoz je ključan za međunarodna putovanja i povezivanje udaljenih regija svijeta. Zračni promet omogućuje brze i udobne putove na velike udaljenosti.
- Bicikli: Bicikli su popularni u mnogim dijelovima svijeta kao ekološki prihvatljiv, jeftin i zdrav način prijevoza, posebno u gradovima s dobrim biciklističkim stazama i infrastrukturom.
- Pješačenje: Pješačenje ostaje osnovni način kretanja za mnoge ljude, posebno u gradskim područjima gdje su destinacije blizu jedna drugoj ili gdje je pristup javnom prijevozu ograničen.
Ovisno o potrebama, preferencijama i uvjetima, ljudi koriste kombinaciju ovih prijevoznih sredstava kako bi se kretali i obavljali svakodnevne aktivnosti.
You must be logged in to post a comment Login