Austrija
Zeitausgleich u Austriji: Što trebate znati o pravu na slobodne sate za prekovremeni rad

U Austriji se zaposlenici za svoj radni angažman plaćaju po ugovorenim satnicama, no način na koji se nadoknađuje prekovremeni rad može biti različit. Još prilikom traženja posla važno je obratiti pozornost nudi li poslodavac isplatu prekovremenih sati, paušalnu naknadu ili mogućnost korištenja zeitausgleicha – slobodnog vremena umjesto novčane naknade.
Što je zeitausgleich?
Zeitausgleich je oblik nadoknade za odrađene prekovremene sate u kojem umjesto dodatne plaće dobivate slobodne sate ili dane. Najčešće se računa u omjeru 1:1,5 – što znači da za jedan prekovremeni sat možete uzeti sat i pol slobodnog vremena.
Važno je znati da se prekovremenim radom smatra rad iznad zakonski propisanog punog radnog vremena – u pravilu više od 40 sati tjedno ili 8 sati dnevno. Ako radite iznad ugovorene satnice, ali ispod zakonskog maksimuma (npr. kod skraćenog radnog vremena), takvi se sati zovu „mehrstunden“ i nose pravo na 25 % dodatnog slobodnog vremena (1,25 sati za svaki odrađeni sat).
Kada je zeitausgleich bolji izbor od isplate?
Ako vam je važnija ravnoteža između posla i privatnog života, zeitausgleich vam može pružiti dodatne dane ili sate odmora. No, ako želite povećati mjesečna primanja, isplata prekovremenih sati može biti isplativija.
Prilikom potrage za poslom obratite pozornost na to piše li u oglasu da se prekovremeni rad nadoknađuje slobodnim vremenom, paušalno ili je riječ o tzv. all-in ugovoru, koji unaprijed uključuje određeni broj prekovremenih sati u plaću.
Tko ima pravo na zeitausgleich?
Ako ugovorom ili kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, svaki zaposlenik ima pravo na naknadu za prekovremeni rad – bilo u novcu, bilo u slobodnim satima. Za zeitausgleich obično je dovoljna i usmena suglasnost s poslodavcem, ali kod mnogih zanimanja pravo na slobodne sate uređeno je i kolektivnim ugovorom.
Može li poslodavac odrediti kada ćete koristiti zeitausgleich?
Odluku o korištenju slobodnih sati donose zajednički poslodavac i zaposlenik. Poslodavac vas ne može prisiliti da ih uzmete, niti ih možete sami jednostrano odrediti bez dogovora. Preporučuje se vođenje evidencije o radnim satima kako biste imali pisani dokaz o prekovremenom radu.
Može li zeitausgleich isteći?
Da. Zakonom je određeno da se slobodni sati moraju iskoristiti najkasnije u roku od tri godine od odrađenog prekovremenog sata. U praksi kolektivni ugovori ili radni ugovori često propisuju i kraće rokove – od šest mjeseci do godinu dana.
Što ako dođe do bolesti?
Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite, bolovanje ne ulazi u dane godišnjeg. Kod zeitausgleicha to ne vrijedi – slobodni sati se troše neovisno o bolesti, jer se zakonski ne smatra da je riječ o radnoj nesposobnosti.
Što se događa pri prestanku radnog odnosa?
Ako radni odnos prestane, a niste iskoristili svoje slobodne sate, poslodavac ih mora isplatiti. Također, preostali zeitausgleich možete iskoristiti unutar otkaznog roka – ponekad to poslodavci i potiču.
Zaključak
Znati svoja prava oko zeitausgleicha ključno je za očuvanje slobodnog vremena i planiranje rada. Ako ste u potrazi za poslom, razmislite je li vam važnije više odmora ili veća plaća – i prema tome birajte ponude.

Austrija
I do 356 eura manje za struju: Kako uštedjeti već sada?

Inflacija u Austriji je u rujnu ponovno porasla na 4%, a velike cijene energije i struje i dalje pritiskaju kućanstva. Iako su neki energetski dobavljači najavili snižavanje tarifa, potrošači često te uštede još ne osjećaju u svojim računima.
Dva najskuplja ponuđača struje trenutno su Energie Steiermark i KELAG. Od 1. listopada smanjili su cijene za oko 10 do 25 posto, no unatoč tome, cijene ostaju znatno više nego kod drugih dobavljača.
Prema portalu durchblicker.at, promjenom dobavljača može se godišnje uštedjeti i do 356 eura. Primjerice, četveročlano kućanstvo u Villachu plaća kod KELAG-a čak 241 euro više nego kod najjeftinijeg dobavljača, dok je u Štajerskoj razlika i do 356 eura.
Iako su ove tvrtke ostvarile velike profite u posljednje vrijeme (KELAG je povećao dobit za 297%, Energie Steiermark za 167% u odnosu na prije krize), njihova smanjenja cijena često ne odražavaju te rekordne zarade. Energie Steiermark se brani da usporedbe tarifa nisu fer jer se miješaju fiksni i fleksibilni ugovori.
Savjet:
Najlakši i najučinkovitiji način za smanjenje računa za struju je promjena dobavljača putem online portala poput durchblicker.at. Potrebni su samo osobni podaci i broj brojila s posljednjeg računa. Novi dobavljač obavlja raskid ugovora i prijelaz traje otprilike dva tjedna, bez prekida u opskrbi strujom.
Tako jednostavno možete smanjiti troškove struje i osloboditi do nekoliko stotina eura godišnje za druge potrebe!
Austrija
Nova pomoć od 250 eura za kućanstva u Austriji – evo tko ima pravo

Zbog kontinuiranog rasta cijena, osobito energije i grijanja, brojne austrijske obitelji suočavaju se s velikim financijskim pritiskom. Kao odgovor na to, od 13. listopada 2025. uveden je novi jednokratni dodatak od 250 eura za pomoć pri podmirenju troškova grijanja – zasad dostupan u saveznoj pokrajini Vorarlberg, a slične mjere postoje ili su bile dostupne i u drugim dijelovima zemlje.
Tko ima pravo na pomoć u Vorarlbergu?
Pomoć je namijenjena kućanstvima s nižim primanjima i uvjetovana je prebivalištem u Vorarlbergu te određenim pragovima prihoda, koji ovise o broju članova kućanstva. Primjerice:
Broj osoba u kućanstvu | Gornja granica prihoda (€) | Uz “prijelaznu klauzulu” (€) |
---|---|---|
1 osoba | 1.410 | 1.610 |
2 osobe | 1.920 | 2.120 |
3 osobe | 2.360 | 2.560 |
4 osobe | 2.800 | 3.000 |
5 osoba | 3.240 | 3.440 |
6 osoba | 3.680 | 3.880 |
7 osoba | 4.120 | 4.320 |
Svaka dodatna osoba | +440 | +200 |
Prijava je moguća do 13. veljače 2026., putem lokalne općine ili online na službenoj stranici pokrajine.
Stanje u drugim saveznim pokrajinama
Austrija nema jedinstveni sustav ove pomoći – svaka pokrajina odlučuje samostalno o subvencijama za grijanje:
- Salzburg i Tirol: Subvencije (do 250–350 €) već su istekle krajem rujna 2025.
- Burgenland: I dalje je moguće do kraja godine zatražiti “Wärmepreisdeckel” – pomoć od 50 do čak 1.000 € po kućanstvu.
- Niederösterreich i Beč: Trenutno nema aktivnih subvencija za troškove grijanja.
- Oberösterreich: Novi program očekuje se početkom 2026.
- Štajerska: Posljednji dodatak isplaćen u veljači 2025.; novi se očekuje uskoro.
- Koruška: Umjesto subvencija za grijanje uvedena je nova stambena naknada, dostupna i vlasnicima kuća s niskim prihodima.
Zašto je ovo važno?
Unatoč blagom padu inflacije (trenutno 4 %), cijene energenata i grijanja ostaju visoke. Dok se na nacionalnoj razini još čeka šira reforma, savezne pokrajine privremeno rješavaju problem kroz ciljane subvencije. No, razlike među regijama su velike, a pomoć često stiže prekasno ili u smanjenom iznosu.
Za najnovije informacije i uvjete u vašoj pokrajini, najbolje je redovito pratiti službene stranice lokalnih vlasti. Ako želiš, mogu ti pomoći pronaći izravne poveznice ili podatke za tvoju regiju.
Austrija
Obitelj s 12-ero djece prima socijalnu pomoć u Beču – otkriće izazvalo val rasprava i najavu reformi

U bečkom sustavu socijalne pomoći zabilježen je novi rekord: obitelj s 12 djece primatelj je bečke minimalne pomoći (Mindestsicherung), što je izazvalo burne reakcije i ponovno pokrenulo raspravu o nužnosti reforme sustava. O slučaju je prva izvijestila Kronen Zeitung, pozivajući se na službene podatke iz rujna 2025.
Riječ je o prvoj obitelji takve veličine koja se pojavljuje u statistici. Pritom je broj velikih obitelji u sustavu pomoći u porastu – uz ovu s 12 djece, trenutno pet obitelji ima po 11 djece. Samo tijekom nekoliko mjeseci, zabilježeno je 18 novih obitelji s pet ili više djece koje primaju socijalnu pomoć u Beču. Ukupno, jedanaest najvećih obitelji ima 117 djece.
Za svako dijete iz socijalne pomoći izdvaja se 326,44 eura, uz dodatne iznose kroz obiteljsku naknadu, bonuse za više djece te školski dodatak. U nekim slučajevima, mjesečni ukupni iznos prelazi neto plaću prosječnog radnika, što kod dijela javnosti izaziva negodovanje i pozive na strožu regulaciju.
Gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, već je najavio promjene u sustavu. Cilj je racionalizacija socijalne pomoći kako bi ostala održiva u narednim desetljećima, ali i kako bi se potaknula veća integracija primatelja u tržište rada.
Jedna od najavljenih mjera uključuje proširenje pravila o subvencijama za stanovanje i na djecu. Dosad su samo odrasli imali dio socijalne pomoći namijenjen za najamninu koji se uzimao u obzir kod dodatne pomoći za stanovanje. Nova pravila bi uključila i djecu, što bi prema procjenama uštedjelo oko 20 milijuna eura godišnje.
Još veći učinak očekuje se od izmjene načina izračuna pomoći za zajednička kućanstva. Naime, trenutno pojedinci koji dijele stan mogu dobivati puni pojedinačni iznos socijalne pomoći, dok obitelji u zajedničkom kućanstvu dobivaju manje zbog pretpostavljene podjele troškova. Ta razlika bi se trebala izjednačiti, a mjera bi mogla donijeti dodatne uštede do 75 milijuna eura godišnje.
Ipak, sve promjene na razini Beča mogu imati ograničen doseg bez sveobuhvatne reforme na državnoj razini. No, takva reforma – prema najavama iz savezne vlade – mogla bi stupiti na snagu najranije 2027. Kritičari smatraju da je to prekasno i zahtijevaju hitnu reakciju.
U međuvremenu, tema velikih obitelji u sustavu socijalne pomoći ostaje politički osjetljiva, podijelivši javnost između onih koji traže ograničenja i onih koji upozoravaju na opasnost stigmatizacije i socijalne isključenosti.