Austrija
Obitelj s 12-ero djece prima socijalnu pomoć u Beču – otkriće izazvalo val rasprava i najavu reformi
U bečkom sustavu socijalne pomoći zabilježen je novi rekord: obitelj s 12 djece primatelj je bečke minimalne pomoći (Mindestsicherung), što je izazvalo burne reakcije i ponovno pokrenulo raspravu o nužnosti reforme sustava. O slučaju je prva izvijestila Kronen Zeitung, pozivajući se na službene podatke iz rujna 2025.
Riječ je o prvoj obitelji takve veličine koja se pojavljuje u statistici. Pritom je broj velikih obitelji u sustavu pomoći u porastu – uz ovu s 12 djece, trenutno pet obitelji ima po 11 djece. Samo tijekom nekoliko mjeseci, zabilježeno je 18 novih obitelji s pet ili više djece koje primaju socijalnu pomoć u Beču. Ukupno, jedanaest najvećih obitelji ima 117 djece.
Za svako dijete iz socijalne pomoći izdvaja se 326,44 eura, uz dodatne iznose kroz obiteljsku naknadu, bonuse za više djece te školski dodatak. U nekim slučajevima, mjesečni ukupni iznos prelazi neto plaću prosječnog radnika, što kod dijela javnosti izaziva negodovanje i pozive na strožu regulaciju.
Gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, već je najavio promjene u sustavu. Cilj je racionalizacija socijalne pomoći kako bi ostala održiva u narednim desetljećima, ali i kako bi se potaknula veća integracija primatelja u tržište rada.
Jedna od najavljenih mjera uključuje proširenje pravila o subvencijama za stanovanje i na djecu. Dosad su samo odrasli imali dio socijalne pomoći namijenjen za najamninu koji se uzimao u obzir kod dodatne pomoći za stanovanje. Nova pravila bi uključila i djecu, što bi prema procjenama uštedjelo oko 20 milijuna eura godišnje.
Još veći učinak očekuje se od izmjene načina izračuna pomoći za zajednička kućanstva. Naime, trenutno pojedinci koji dijele stan mogu dobivati puni pojedinačni iznos socijalne pomoći, dok obitelji u zajedničkom kućanstvu dobivaju manje zbog pretpostavljene podjele troškova. Ta razlika bi se trebala izjednačiti, a mjera bi mogla donijeti dodatne uštede do 75 milijuna eura godišnje.
Ipak, sve promjene na razini Beča mogu imati ograničen doseg bez sveobuhvatne reforme na državnoj razini. No, takva reforma – prema najavama iz savezne vlade – mogla bi stupiti na snagu najranije 2027. Kritičari smatraju da je to prekasno i zahtijevaju hitnu reakciju.
U međuvremenu, tema velikih obitelji u sustavu socijalne pomoći ostaje politički osjetljiva, podijelivši javnost između onih koji traže ograničenja i onih koji upozoravaju na opasnost stigmatizacije i socijalne isključenosti.
Austrija
Austrija: 18-godišnji radikalni islamist navodno ponovno planirao napade, policija pokrenula novu istragu
Štajerska – Osamnaestogodišnjak koji je već 2023. bio osuđen zbog planiranog napada na školu u Brucku an der Muru ponovno je optužen od strane Državnog odvjetništva u Leobenu, između ostalog zbog kaznenog djela sudjelovanja u terorističkoj organizaciji. Mladić, koji je bio na uvjetnoj slobodi, navodno nije odustao od svoje prijašnje sklonosti prema IS-u. Naprotiv – ponovno je počeo na internetu i društvenim mrežama konzumirati radikalno-islamističke sadržaje.
„Između ostalog, tražio je informacije o izradi bombi i izvješća o prethodnim terorističkim napadima na zapadne zemlje, s ciljem da i sam izvede sličan napad u ime IS-a“, navedeno je u priopćenju Državnog odvjetništva u četvrtak. Optužnica je sada podignuta i bit će dostavljena, no još nije pravomoćna, naglasila je glasnogovornica Viktoria Steinecker za austrijsku novinsku agenciju APA.
18-godišnjak poriče optužbe
Državno odvjetništvo u Leobenu ovoga puta mladom punoljetniku stavlja na teret da je „s interneta pribavljao informacije kako bi počinio terorističko kazneno djelo. Time se priključio IS-u i svjesno podržavao terorističke aktivnosti IS-a s ciljem uspostave radikalno-islamističke teokratske države.“ Mladić je već u srpnju uhićen i od tada se nalazi u istražnom zatvoru. Dosad je poricao nove optužbe te izjavio da nikako nije imao namjeru počiniti napade.
Riječ je o starijem od dvojice maloljetnika koji su već ranije pravomoćno osuđeni zbog planiranog napada na školu. Njegov tadašnji suučesnik također je ponovno uhićen – no tek u listopadu, i to zbog sličnih optužbi, ali ne u vezi s aktualnim slučajem 18-godišnjaka. Istraga protiv mlađeg IS-pristaše još uvijek traje, izjavila je Steinecker za APA. Sumnjiči ga se da je namjeravao kupiti automatsko oružje.
Austrija
Bh. državljanin pokušao oženiti Austrijanku 19 puta, pa kažnjen zbog prekoračenja boravka
U austrijskom gradu Grazu odigrala se neobična životna priča koja bi, da nije istinita, mogla poslužiti kao scenarij za film. Naš čitatelj, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, javio se redakciji portala GPMaljevac.COM s pričom koja nas je sve ostavila bez riječi – pa smo se zapitali: “Je li uistinu vrijedno riskirati kaznu i zabranu ulaska u zemlju zbog braka koji se nikad nije dogodio?”
Muškarac je 3. srpnja 2025. godine doputovao u Austriju s jednostavnom, ali važnom namjerom – da oženi svoju izabranicu. No, umjesto dana ispunjenog ljubavlju i srećom, doživio je niz razočaranja.
„Vjenčanje je do sada otkazano čak 19 puta, svaki put iz njezinih razloga, koje ni danas ne znam“, ispričao je.
Dok je čekao da se situacija razjasni i da konačno dođe do vjenčanja, naš se sugovornik, ni kriv ni dužan, našao u prekršaju – prekoračio je dopušteni boravak u Europskoj uniji. Kaže da nije radio, nije primao nikakvu pomoć države, nego je cijelo vrijeme boravio u stanu kao gost – čekajući ljubav koja se, čini se, nikada nije pojavila pred matičarem.
„Cijeli listopad i evo, pola studenoga sam već u prekršaju. Ne znam kakve će me posljedice dočekati ako se vratim u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je u razgovoru s novinarkom.
Prema austrijskim zakonima, osoba koja prekrši uvjete boravka može prilikom izlaska iz zemlje dobiti zabranu ponovnog ulaska – najčešće od nekoliko mjeseci do dvije godine, ovisno o okolnostima. Iako u njegovu slučaju postoji mogućnost blaže kazne jer nije radio na crno ni koristio socijalnu pomoć, ništa nije sigurno jer to ne može dokazati.
Za prekoračenje boravka u Austriji predviđena je novčana kazna od 500 do 1500 eura, ovisno o tome hoće li vas otkriti na granici, na ulici ili u stanu, ako vas netko prijavi.
Njegova priča, osim što otvara pitanje pravnih posljedica, nosi i ljudsku poruku. Na kraju razgovora, jedan od novinara mu je, kroz osmijeh, savjetovao:
„Vrati se kući i pronađi novu mladu.“
Jer koliko god život znao biti težak – vrijeme provedeno čekajući nekoga tko ne želi isto što i ti, najskuplje je izgubljeno vrijeme.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko se ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
