Hrvatska
U Hrvatskoj počelo prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o covid-potvrdama
Na više od 1200 mjesta diljem Hrvatske Most je danas počeo prikupljati potpise za raspisivanje ustavotvornog i zakonodavnog referendum kojim bi se regulirao rad Nacionalnog stožera i ukinule covid-potvrde.
“Počeli smo prikupljati potpise za ovaj presudni referendum o uduzimanju ovlasti Stožeru, vraćanju demokracije i ukidanju protuzakonitih covid-potvrda”, poručila je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić na konferenciji za novinare ispred Mostova štanda na glavnom zagrebačkom trgu, javlja Hina.
Potpisi će se prikupljati iduća dva tjedna, do 18. prosinca. Referendumom bi se tražilo da se u roku 30 dana ukinu covid-potvrde koje su sada potrebne za ulazak u državne i javne institucije te da se ovlasti sa Stožera prebace na Sabor.
“Hrvatski narod će ovim referendumom pokazati da ima kičmu, da ima pravo sudjelovati u odlukama koje se tiču zdravlja i slobode svakog građanina u Hrvatskoj”, poručio je zastupnik Marin Miletić.
Nikola Grmoja pozvao je građane da, kako je rekao, ne nasijedaju na spinove i poruke iz središnjice HDZ-a, kojima se prijeti ljudima da će izgubiti posao ili drugačije nastraditi ako potpišu za Mostov referednum. “Ako se sada povučemo, oni neće stati i represija će još više jačati”, istaknuo je.
Nino Raspudić kaže da u njihovim pitanjima stoji ono što oporba cijelo vrijeme traži – vraćanje odlučivanja u Sabor te je pozvao druge oporbene stranke, lijeve i desne, cijepljene i necijepljene, da im se pridruže na zadnjoj liniji obrane demokracije i ustavnopravnog poretka.
“Nitko nema alibija da to ne učini, osim nekih ideoloških, političkih predrasuda”, poručio je.
Ustvrdio je i da se na razne načine posvuda očituje “velika frustracija i bijes u narodu”, te je ovo zadnji pokušaj da se to nezadovoljstvo kanalizira institucionalno referendumom. “Alternativa je ulica, nasilje i porast ekstremizma”, istaknuo je.
Pitanja su sastavljali u suradnji s ustavnopravnim stručnjacima, a potpisi će prikupljati na štandovima na javnim površinama, svuda gdje se ljudi okupljaju pa i u blizini crkava. Grmoja kaže da od župa nisu tražili nikakve dozvole jer je riječ o javnim površinama.
Upitana koja je alternativa covid-potvrdama, Selak Raspudić odgovara da je to testiranje osjetljivih skupina u svim institucijama i pridržavanje epidemioloških mjera. Za toliko testiranje, kaže, ima novca jer se ionako nabavlja previše cjepiva koje se poslije donira. Taj novac mogao bi se dijelom preusmjeriti na kupnju testova.
“Mi nismo protiv mjera, mi smo za mjere koje će biti dosljedne, epidemiološki utemeljene i nediskriminacijske”, poručila je.
Novinare je zanimalo žale li mostovci zbog podrške prosvjedu protiv covid-potvrda nakon što je policija objavila da provodi kriminalističko istraživanje nad više osoba zbog poticanja na terorizam, a neke od njih se dovodi u vezu s prosvjedom.
“Mi smo podržali građane koji su došli iskazati nezadovoljstvo, a ne bilo kakav terorizam. Mi smo zadnje osobe koje bi zagovarale nasilje ili bilo kakav terorizam, jer se na demokratski i legalan način borimo se za prava i slobode građana”, poručio je Grmoja ispred štanda na kojemu se prikupljaju potpisi za referendum.
Ministarstvo uprave još se nije oglasilo koliko potpisa treba prikupiti za raspisivanje referenduma, ali prije nešto više od mjesec dana kada su suverenisti prikupljali potpise za referendum o uvođenju eura, rečeno je da za raspisivanje referenduma treba prikupiti 368.867 potpisa.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login