Austrija
Subvencije za zaposlene u Austriji: Moguće dobiti i do 1200 eura
Mnogi zaposlenici još ove godine mogu dobiti do 1200 eura subvencije. Za to je potrebna prijava. Pravo ovisi o tome gdje živite i razini prihoda.
U Austriji su ove godine već isplaćene potpore, isplate bonusa i financiranje privatnim osobama diljem zemlje. Zbog visokih poskupljenja uzrokovanih inflacijskom krizom posljednjih godina, mnogi se ljudi bore s financijskim poteškoćama.
Vožnja automobilom također je posljednjih godina sve skuplja. Uz povećanje poreza na vozila i NoVA-e, povećan je i porez na CO2 uveden prije nekoliko godina. Kako bi se rasteretili zaposlenici, ovisno o saveznoj državi isplaćuju se različite naknade za prijevoz i putne naknade. I ove godine možete se prijaviti za do 1200 eura. Sve pojedinosti o pojedinačnim potporama možete pronaći ovdje na Finanz.at.
389 eura u Štajerskoj
Ove će se godine naknada za prijevoz na posao ponovno isplaćivati retroaktivno za prethodnu kalendarsku godinu (2023.). Iznosi do 389 eura po zaposleniku i može se prijaviti izravno putem interneta. Lani je isplaćeno u prosjeku 120 eura po osobi kao naknada za prijevoz na posao. Najmanje 5000 Štajeraca iskoristilo je ta sredstva. Maksimalan iznos pomoći je 389 eura godišnje.
Preduvjeti su primarno prebivalište u Štajerskoj, godišnji prihod ne veći od 35.000 eura i putovanje od najmanje 25 kilometara (u jednom smjeru). Dodatne pojedinosti i obrazac za preuzimanje možete pronaći na web stranici AK Steiermark. Rok za prijavu ističe 31. prosinca 2024. godine.
421 euro u Gornjoj Austriji
U Gornjoj Austriji vrijede slični zahtjevi za naknade za putovanje na posao kao i u drugim saveznim državama. Jednosmjerna udaljenost do posla mora iznositi najmanje 25 kilometara, glavno prebivalište mora biti prijavljeno u Gornjoj Austriji i ne smije se premašiti godišnji limit prihoda. Ta granica iznosi 28.000 eura i povećava se za 2.800 eura po djetetu u kućanstvu.
Iznos pomoći za putovanje Gornje Austrije iznosi 218 eura za udaljenosti od 25 km ili više, 306 eura za 50 km i 421 euro godišnje za 75 km ili više. Prijava je moguća online do kraja godine na web stranici pokrajine Gornje Austrije. Potpora se također primjenjuje retroaktivno od 2023. godine. Zadnji rok za predaju je 31. prosinca 2024.
825 eura u Koruškoj
Konkretno, radi se o subvenciji za putne troškove u Koruškoj koja može iznositi do 825 eura. To će biti isplaćeno retroaktivno za prethodnu godinu. Uvjeti uključuju primarno prebivalište u Koruškoj i jednosmjernu udaljenost između posla i kuće od najmanje pet kilometara.
Ako je javni prijevoz razuman, može se subvencionirati do 100 posto troškova karte, ovisno o ograničenju vašeg prihoda i udaljenosti. Ako je javni prijevoz nerazuman, dobit ćete fiksni iznos kao subvenciju, koji također ovisi o udaljenosti u jednom smjeru i vašem godišnjem prihodu.
Primjerice, s mjesečnim primanjima od 1.650 eura i putovanjem u jednom smjeru od 30 kilometara, dobivate 300 eura naknade za putovanje ako je javni prijevoz nerazuman. Ako su vaši prihodi maksimalno 1.320 eura mjesečno i udaljenost veća od 60 kilometara, dobit ćete maksimalni iznos od 825 eura. Online prijavu možete podnijeti ovdje na web stranici AK Kärnten. Zahtjev se može podnijeti do kraja listopada 2024.
1.200 eura u Donjoj Austriji
U Donjoj Austriji će se i ove godine isplaćivati donjoaustrijska pomoć za prijevoz do 1000 eura. Preduvjeti su glavno prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost između kuće i posla od najmanje 25 km (u jednom smjeru).
Ograničenje prihoda je 2.000 eura mjesečno za samce, 3.600 eura za samohrane roditelje s jednim djetetom i partnerske zajednice bez djece te 4.400 eura mjesečno za bračne parove i partnerske zajednice s jednim djetetom. Za svako sljedeće dijete uvećava se za 800 eura. Plaćanje se odnosi na prethodnu kalendarsku godinu
Subvencija ovisi o udaljenosti do posla u jednom smjeru i iznosi 4 eura po dnevnom kilometru za povratno putovanje. Dostupni su uz osobnu godišnju kartu
Ako se javni prijevoz koristi uz osobnu godišnju kartu, iznos se povećava za 20 posto (do 1200 eura godišnje) kroz eko-bonus. Prijava je moguća online do kraja listopada 2024. Sve informacije o tome možete pronaći na web stranici pokrajine Donja Austrija.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
