Ekonomija
“Zabrinjavajuće”: Stečajevi poduzeća u Austriji porasli su za čak 130 posto
Broj otvorenih stečajeva trgovačkih društava udvostručio se u prvom polugodištu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Odbačeni stečajevi su se utrostručili. Udruga za zaštitu vjerovnika AKV to ocjenjuje “zabrinjavajućim”. Prema riječima stručnjakinje AKV-a Cornelije Wesenauer, mnoge tvrtke koje se održavaju na životu pomoću državne korona pomoći nemaju sredstava ni za pokriće troškova stečajnog postupka.
Prema procjeni AKV-a, broj otvorenih stečajeva tvrtki i dalje je oko deset posto ispod vrijednosti iz 2018. i 2019. godine, odnosno prije korona krize. Tek u svibnju i lipnju ponovno je premašena vrijednost iz 2019. Zaostaci od oko 2.000 stečajeva tvrtki koji su nastali tijekom pandemije stoga još nisu u potpunosti smanjeni, smatra stručnjak.
Od 1.384 insolventnosti poduzeća (plus 98 posto), dvije trećine bile su zbog zahtjeva vjerovnika. Zbog nedovoljnog pokrića troškova (plus 190 posto) odbijeno je 1.080 stečajnih zahtjeva. Ukupno je bilo 2.264 stečaja poduzeća (plus 130 posto). Najveću insolventnost imala je tvrtka CPI Beteiligungen GmbH s iskazanim obvezama od 86 milijuna eura.
Detaljna istraživanja AKV-a pokazuju da u više od trećine insolventnosti poduzeća dolazi do smanjenja duga. Prosječna stopa za planove restrukturiranja je čak dobrih 40 posto.
U slučaju privatnih stečajeva, Udruga za zaštitu vjerovnika promotrila je učinke novih pravila koja su na snazi od prošlog srpnja, a koja imaju za cilj učiniti interakciju između ovrhe i stečajnog postupka učinkovitijom. Osobito treba izbjegavati beznadna izvršenja. Nakon početnih poteškoća, nova pravila će se sve više primjenjivati.
Sada postoji “kolektivni ovršni postupak” kojim se prihodi od realizacije i prihodi koji se mogu plijeniti ravnomjerno raspoređuju među vjerovnicima. Ukupno je dosad korišten 129 puta, od čega 102 ove godine. Pozivi za namirenje dugova pokrenuti su od siječnja do lipnja 4.225 puta (plus 30 posto). Odbijen je 431 postupak osobnog stečaja (plus 95 posto).
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login