Austrija
Stanovnici Austrije za Božić stežu remen: Trošit će manje nego inače
Bez obzira radi li se o božićnoj kupovini ili godišnjem odmoru: Stanovnici Austrije će 2023. godine stegnuti remen i radije se fokusirati na štednju.
Prema istraživanju Deloittea, povećanje cijena i promjena osobne financijske situacije znači da više od trećine ljudi želi ili može potrošiti čak manje novca na darove nego prošle godine. Gotovo polovica od 500 ispitanika planira tijekom Božića ostati kod kuće i ne putovati.
Ovo nisu dobri znakovi za maloprodaju, rekla je Orsolya Hegedüs, partnerica Deloitte Austria. Unatoč teškim uvjetima, većina se ljudi ne bi htjela odreći darova općenito. Ukupni procijenjeni budžet za božićne darove je između 100 i 349 eura. 53 posto planira potrošiti isto kao i lani. Stanovnici Austrije za Božić najdražima najčešće daruju poklon bonove (32 posto), zatim igračke (28 posto) i gotovinu (27 posto).
Pokazalo je to i nedavno istraživanje RegioPlana koje govori o “pravom bumu” bonova. 12 posto ukupne potrošnje sada odlazi na bonove koji nisu povezani s trgovinom – primjerice za boravak u toplicama, posjet fitness centru ili za tetoviranje i tretmane ljepote.
Budući da mnogi ljudi ove godine moraju stegnuti remen, Deloitte bilježi sve veću važnost posebnih promocija poput popusta za Crni petak u privlačenju kupaca. Studije zaštitnika potrošača često pokazuju da popusti nisu tako visoki kao što se očekivalo. Popusti također jedu prihod od trgovaca. Kao rezultat toga, božićno poslovanje također je krenulo naprijed. U anketi je 34 posto reklo da će božićne darove dobiti u studenom, 17 posto oko Crnog petka, koji je ove godine 24. studenog.
Općenito, važnost Božića za maloprodaju se smanjila tijekom godina. Dok se prije desetak godina oko 4 posto ukupne godišnje potrošnje potrošača u maloprodaji trošilo na božićne darove, taj udio sada iznosi 2,8 posto, prema RegioPlanu. Za 2023. konzultant za lokaciju predviđa božićnu prodaju od 2 milijarde eura, što ne uključuje samo prodaju u stacionarnoj maloprodaji i online maloprodaji, već i onu ostvarenu na božićnim sajmovima ili u restoranima u ovo vrijeme.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
Austrija
Kickl želi pooštriti dobivanje austrijskog državljanstva
Prema informacijama “Heute”, čelnik FPÖ-a planira temeljno promijeniti austrijsku politiku azila i migracija. Dok to ne stupi na snagu, na snagu će stupiti tzv. model “neposredne zaštite”.
Dan nakon što je procurio koncept ÖVP-a za “bankovnu pristojbu” koju zahtijeva FPÖ, novi plavi planovi sada su na stolu. Kako su “Heute” i “Krone” doznali iz pregovaračkih krugova, čelnik FPÖ-a Herbert Kickl želi temeljnu reformu useljeničke politike.
Prema ljudima koji su upoznati s poglavljem o migracijama, Herbert Kickl sada želi de facto prekinuti pristup državljanstvu putem azilantske rute. “Azil ostaje privremena zaštita i ne smije se pretvoriti u državljanstvo nakon isteka roka – trenutačno deset godina”, navodno je njegov stav.
Čelnik kluba FPÖ stoga sada želi brzo povećati vremensko razdoblje do stjecanja državljanstva sa sadašnjih 10 na 15 godina. Ovim amandmanom bi se “spriječilo da tisuće ljudi koji su došli u zemlju u okviru navale za azil od 2015. nadalje budu naturalizirani i time dobiju pravo glasa u narednim mjesecima”.
Herbert Kickl je u prošlosti jasno iznio svoje stajalište: “Azil je privremena zaštita, a ne pokriće za masovnu imigraciju, prvenstveno u naš društveni sustav.” Prema Kicklu, boravak u zemlji mora biti vremenski ograničen: “Cilj je povratak u zemlju porijekla – što je prije moguće. To mora isključiti stjecanje državljanstva.”
Plavo-crni pregovori idući će tjedan ući u vruću fazu. Svaka od 13 podskupina potom će dati pregled projekata oko kojih su se plave i crne stranke uspjele dogovoriti – te odrediti koja sporna pitanja treba rješavati u takozvanoj “upravljačkoj skupini” stranačkih velikana. Osim pooštravanja propisa o azilu, poznato je da se Herbert Kickl zalaže i za ukidanje poreza na kućanstva ORF-a (politika medija proglašena je glavnim prioritetom u petak) i poziva na osnivanje fonda za kompenzaciju od Corone.
Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
