Korisne informacije
Smijete li u Hrvatskoj upravljati vozilom registriranim u drugoj zemlji EU?!
Vrijeme odmora, vrijeme praznika, prometnice Republike Hrvatske preplavljene su vozilima registriranim u drugim zemljama EU! Voze ih i naši prijatelji, rođaci oni koji su eto, svoju sreću potražili pod tuđim nebom i nerijetko je tamo doista i pronašli. U tom kontekstu izranja i pitanje smijemo li voziti njihovo vozilo s EU registarskim tablicama neke druge zemlje? Na prvu nećete vjerovati ali rijetko tko vidi problem, vlasnik je suglasan, mi smo zemlja u EU, ušli smo u Schengen, euro nam je valuta! No problem je velik, a posljedice ekstremne! Ukoliko ne ulazite u posebnu zakonsku kategoriju koja je predviđena kao iznimka, bježite od te ideje što dalje, zatomite je u samom začetku! U čemu je problem? Problem koji doista može biti istinski velik je u sadržaju Zakona o posebnom porezu na motorna vozila! Ukoliko fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj upravlja motornim vozilom registriranim u drugoj zemlji članici EU, carinski ured naplatit će mu puni iznos posebnog poreza kao da je vozilo prijavio radi registracije u RH i to neovisno o tome tko je vlasnik vozila, dakle čak i ako niste vlasnik vozila osim ako se radi o iznimkama iz članka 17. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
Što vam se može dogoditi i koliko drastične mogu biti posljedice vožnje vozila registriranog u drugoj zemlji EU i to vožnje od svega sat i pol radi neke hitne i iznimne situacije najzornije će vam pokazati predmet UsI-797/2021-9 Upravnog suda u Zagrebu. Pri provođenju pojačanih mjera nadzora carinski službenici zaustavili su vozilo s reg. oznakama Savezne Republike Njemačke u vlasništvu jedne tvrtke, koristila ga je tužiteljica u odnosnom predmetu, hrvatska državljanka s prijavljenim prebivalištem na adresi u Republici Hrvatskoj. Kontrolom je utvrđeno da to vozilo nikada nije bilo registrirano u evidencijama motornih vozila u Republici Hrvatskoj te da na isto nije na propisan način obračunat i plaćen porez na motorna vozila. Korisnica je navela da vozilo koristi iznimno i to u trajanju od samo 1.5 sati radi obavljanja neodgodivog posla. Ona naravno nije vlasnica tog vozila. Kakve sada ona kao takva ima veze s tim porezom i Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila?
Ima! Taj zakon propisuje da su predmet oporezivanja motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj, a koja se registriraju sukladno posebnim propisima, između ostalog i osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba kao i da je obveznik plaćanja posebnog poreza tj. porezni obveznik osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području Republike Hrvatske.
Posljedica toga u konkretnom slučaju bilo je donošenje rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor, Službe za mobilne jedinice Z. kojim je navedenoj osobi utvrđena porezna obveza posebnog poreza na motorna vozila u iznosu od 23.728,82 kn sa zateznim kamatama, način i rok plaćanja iste, za to vozilo! To je bilo doista iznenađenje! Očekivano posegnula je za pravnim lijekom protiv tog rješenja. Tužba upravnom sudu u Zagrebu. Međutim, bezuspješno! Sud je odbio njezinu tužbu za poništenjem rješenja Ministarstva financija.
Sud je kao neosnovane ocijenio njezine navode kako ona ne može biti obveznik predmetnog poreza jer uopće nije vlasnica predmetnog vozila, a pored toga radi se doista o kratkotrajnom korištenju vozila. Posebno je pri tom istaknuto kako zakon propisuje da je nezakonita uporaba motornih vozila svako korištenje, posjedovanje te činjenično ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez, te da je obveznik plaćanja posebnog poreza osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo u Republici Hrvatskoj, a da se u konkretnom slučaju evidentno ne radi o iznimci propisanoj člankom 17. Osobito je sud istakao kako pri tome nije od važnosti niti koji su razlozi radi kojih je tužiteljica koristila predmetno vozilo, niti vremensko razdoblje korištenja.
Drastično i neočekivano za mnoge, zar ne? Što dakle, sam zakon propisuje? Osobom koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području Republike Hrvatske smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na području Republike Hrvatske, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita, te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na području Republike Hrvatske. Nezakonita uporaba motornih vozila je prema ZPPMV svako korištenje, posjedovanje te činjenično ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez. Kod nezakonite uporabe motornih vozila na području Republike Hrvatske obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza, osim u drugim slučajevima propisanim tim Zakonom, nastaje kad se utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj posjedovala motorno vozilo na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno vozilo na cesti u Republici Hrvatskoj.
Sad se pitate odmah smijete li u RH upravljati kao osoba s prebivalištem u RH vozilom s EU tablicama koje ste rentali i naravno koje su to iznimke iz tog čl. 17. koje vas oslobađaju silnih problema i možete li se ikako podvesti pod njih. Dakle, koje su to zakonske iznimke iz čl. 17. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila? Sve piše u zakonu, uključujući i što je nezakonito a što nije i kad se radi o iznajmljenom vozilu, vozilu uzetom u leasing ili koje je posuđeno u drugoj državi članici. Odgovori slijede, pazite samo molimo Vas na termin „radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj“.
Pa krenimo redom! Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području Republike Hrvatske ako se motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici Europske unije, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je u tom slučaju dužna Carinskoj upravi predočiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposlenikovog posla izvan područja Republike Hrvatske,
Nema nezakonito upotrebe ni ako se nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja: ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici Europske unije, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja ili je pak odgovorna osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici Europske unije, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta, piše HAK.
Nezakonito se ne upotrebljava na području RH ni vozilo koje se nalazi u posjedu fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području Republike Hrvatske najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje Republike Hrvatske. Fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije ne smije isto motorno vozilo ponovno uporabiti na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila carinskom uredu u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području Republike Hrvatske,
Austrija
Obiteljski dodatak: Uskoro kreće isplata u listopadu
Mnoge obitelji u Austriji već čekaju sljedeću isplatu obiteljskog dodatka po djetetu.
Obiteljski dodatak mjesečno se isplaćuje za gotovo dva milijuna djece u Austriji. Povlastice tzv. Fonda za naknadu tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se isplaćuje i naknada za brigu o djeci, među najvažnijim su instrumentima za potporu obitelji u Austriji.
Plaćanje se vrši mjesečno od 6. u mjesecu. Znači da isplata za ovaj mjesec počinje ipak ranije, 4. listopada. Međutim, datumi mogu varirati zbog subote, nedjelje ili državnih praznika. Od 2025. godine povećava se iznos pomoći. Novi kalkulator obiteljskog doplatka pokazuje koliko ćete novca dobiti u 2025. godini.
Od 1. siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji rastu za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade.
Za obitelji to konkretno znači povećanje s dosadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, također će se povećati na 70,90 eura. To rezultira do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To je 142,80 eura više obiteljskog dodatka svake godine.
Alter des Kindes | 2024 | 2025 * |
---|---|---|
ab Geburt | 132,30 Euro | 138,40 Euro |
ab 3 Jahren | 141,50 Euro | 148,00 Euro |
ab 10 Jahren | 164,20 Euro | 171,80 Euro |
ab 19 Jahren | 191,60 Euro | 200,40 Euro |
* Erhöhung ab 2025 (Valorisierung): + 4,6%
Obiteljski doplatak isplaćuje se 12 puta u kalendarskoj godini svim roditeljima ili obiteljima čija djeca ispunjavaju uvjete i na to imaju pravo. Ovo su očekivani datumi isplate obiteljskih naknada za naredne mjesece:
Familienbeihilfe – Auszahlung 2024
Alle Auszahlungstermine der Familienbeihilfe im Jahr 2024:
Monat | Überweisung |
---|---|
Januar 2024 | 05.01.2024 (Freitag) |
Februar 2024 | 06.02.2024 (Dienstag) |
März 2024 | 06.03.2024 (Mittwoch) |
April 2024 | 05.04.2024 (Freitag) |
Mai 2024 | 06.05.2024 (Montag) |
Juni 2024 | 06.06.2024 (Donnerstag) |
Juli 2024 | 05.07.2024 (Freitag) |
August 2024 | 06.08.2024 (Dienstag) |
September 2024 | 06.09.2024 (Freitag) |
Oktober 2024 | 04.10.2024 (Freitag) |
November 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) |
Dezember 2024 | 06.12.2024 (Freitag) |
Austrija
Austrija: Što mora biti u ugovoru o radu?
U ugovoru o radu postoje obvezne odredbe koje moraju biti sadržane: vaš radni učinak, vaša naknada i raspored prema važećem kolektivnom ugovoru (KV). Ova klasifikacija određuje koliko biste trebali zaraditi prema KV-u. Osim toga, ugovor o radu može sadržavati mnoge druge podatke. Posebnu pozornost trebate obratiti na sljedeće:
Radno vrijeme: Ne samo da je ovdje dogovoreno koliko sati tjedno radite nego je obično određeno i kojim danima ćete raditi te sate.
Prekovremeni rad: Vaš ugovor o radu može navesti da morate raditi prekovremeno. Utvrđuju se i uvjeti pod kojima je to potrebno.
Mjesto rada i aktivnosti: Što su mjesto rada i vaš radni učinak preciznije definirani, to bolje. To znači da vas poslodavac ne može premjestiti na drugo radno mjesto ili vam dodijeliti nove zadatke bez vašeg pristanka.
Prethodna razdoblja službe: Vaš prihod također može ovisiti o tome koliko profesionalnog iskustva već imate. Stoga iste i slične poslove treba uključiti u ugovor o radu kao prethodna razdoblja radnog staža.
Klauzula o tržišnom natjecanju: Ovdje vaš poslodavac može odrediti gdje možete raditi nakon otkaza. Može vas blokirati na poslovima u konkurenciji tako da tamo ne možete dijeliti nikakve poslovne tajne. Ali to vrijedi samo pod određenim okolnostima.
Od redovitog prekovremenog rada do premještaja na drugo mjesto do blokiranja vašeg sljedećeg posla: ono što piše u vašem ugovoru o radu može utjecati na vaš svakodnevni rad i vašu karijeru. Tim je važnije da dobro pročitate ugovor o radu. Također je važno da se u pisanom obliku ne navodi ništa drugačije od onoga o čemu se razgovaralo usmeno.
Austrija
Ugovor o radu u Austriji i njegove pojedinosti
U Austriji su mnoga vaša prava kao zaposlenika određena zakonom. Primjerice, postoji zakon o godišnjim odmorima koji propisuje da zaposlenici u Austriji imaju pravo na pet tjedana godišnjeg odmora. Postoje i kolektivni ugovori koji postavljaju standarde za cijele industrije. Njime su regulirana, primjerice, posebna plaćanja kao što su regres i božićnica. U ugovoru o djelu često se poziva na kolektivni ugovor ili zakon.
Ako se pitate koji se propis sada primjenjuje, možete koristiti ovo kao vodič:
Prvo i osnovno, uvijek vrijedi ono što zakon kaže.
Kolektivni ugovor može sadržavati dodatne odredbe.
Ugovorom o radu uređuje se vaš osobni radni odnos.
Primjenjuje se takozvano “načelo povoljnosti”: odredbe zakona mogu se promijeniti samo kroz kolektivne ugovore i ugovore o radu na način da budu bolje za vas kao zaposlenika. Na primjer, u vašem ugovoru o radu možete navesti šest tjedana godišnjeg odmora ili plaću iznad kolektivnog ugovora. Ali ne možete zaraditi manje i dobiti manje godišnjeg odmora.
Sve pojedinosti možete pronaći na: https://www.ams.at/arbeitsuchende/topicliste/arbeitsvertrag