Putovanja
Ryanair objavio zimski red letenja iz Zagreba – i ove zime neke sjajne linije
Ryanair, vodeći europski zrakoplovni prijevoznik, objavio je Zimski red letenja 2023/24 za Zagreb, s 19 linija, uključujući i jednu novu destinaciju na ruti za sunčane Lanzarote te povećanje frekvencija na rutama za Basel, Dublin, Göteborg, Malagu, Maltu Memmingen i Paris Beauvais, piše N1.
Ryanairov zimski red letenja 2023/24 Zagreb:
– 3 bazirana zrakoplova – (ulaganje od 300 milijuna USD)
– 19 destinacija, 1 nova destinacija – Lanzarote
– 22% rasta prometa (u fiskalnoj 2023.)
– Povećanje frekvencija na 7 ruta: Basel, Dublin, Göteborg, Malaga, Malta, Memmingen i Paris Beauvais
– Podržavanje preko 1000 radnih mjesta uključujući 90 visoko plaćenih poslova pilota, kabinskog osoblja i inženjera.
– Rast prometa putnika do 1,2 milijuna godišnje
Ryanair je zrakoplovni prijevoznik broj 1 u Hrvatskoj sa 19 linija u Zagrebu te prometom od 1,2 milijuna putnika godišnje. Ryanair nudi putnicima veliki izbor destinacija za zimski odmor po najnižim cijenama. Ovaj značajni rast (+22% u 2023. fiskalnoj godini) osiguravaju 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu što predstavlja ulaganje od 300 milijuna dolara u Zagrebu i osigurava 90 visoko plaćenih radnih mjesta u zrakoplovnoj industriji.
Kako bi obilježili zimski red letenja 2023/24, Ryanair nudi zrakoplovne karte po cijenama od samo 29,99 € u jednom smjeru koje su dostupne isključivo na web stranici/aplikaciji Ryanaira.
Na predstavljanju Ryanair Zimskog reda letenja u Zagrebu Jason McGuinness, direktor komercijalnih poslova rekao je:
“Ryanair sa zadovoljstvom nudi više izbora i najniže cijene karata našim putnicima u Zagrebu u Zimskom redu letenja 2023/24 za 19 destinacija, uključujući i jednu novu sunčanu destinaciju Lanzarote, kao i povećajne frekvencije do popularnih odredišta poput Dublina i Göteborga te sunčane Malage i Malte između ostalog. Ovaj novi Zimski red letenja opsluživati će 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu, što predstavlja ulaganje od 300 milijuna $ i podržava 90 visoko plaćenih profesionalnih poslova u zrakoplovnoj industriji, a Ryanair nastavlja jačati povezanost, razvijati turizam i otvarati nova radna mjesta u Zagrebu.”
Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb d.d., istaknuo je: “Izražavamo zadovoljstvo predstavljanjem Zimskog reda letenja zrakoplovne kompanije Ryanair za sezonu 2023/24. Želimo istaknuti da Ryanair daje veliki doprinos mreži letova zagrebačke zračne luke sa 27 destinacija u ljetnom redu letenja i najavom 19 odredišta u nadolazećem zimskom redu letenja. Međunarodna zračna luka Zagreb će i dalje raditi na širenju svoje mreže letova, kako bismo ponudili najbolje iskustvo putovanja svim našim putnicima”.
Panorama
Austrijanci i ove godine među najbrojnim gostima u Hrvatskoj
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).
Panorama
Idete na odmor? Pripazite na brzinu jer u mnogim zemljama kazne su dosta veće nego u Austriji
U slučaju prekoračenja brzine s automobilom ili motociklom, kazne za Austrijance u popularnim zemljama za odmor ponekad su znatno veće nego u Austriji.
Pokazuje to pregled ÖAMTC-a koji na internetu daje podatak da vožnja 20 km/h vise od ograničenja u Švicarskoj stoji najmanje 180 eura, od 175 eura u Italiji i najmanje 135 eura u Francuskoj. S druge strane, u Austriji se prekršitelji brzine mogu izvući s 20 km/h više već za 30 eura.
U slučaju ove razlike u brzini, kazna je više od tri puta veća u Španjolskoj, počevši od 100 eura, a u Grčkoj također s fiksnim iznosom od 100 eura. U Mađarskoj (80 eura) te u Hrvatskoj i Njemačkoj (po 60 eura) mora se izdvojiti najmanje duplo više od donjeg raspona kazne u Austriji s 30 eura.
S druge strane, najniža kazna za 20 km/h previše jednako je niska u Slovačkoj s najmanje 35 eura, u Sloveniji od 40 i u Češkoj najmanje 45 eura.
Za 50 km/h previše, kazne i minimalne visine još se više razlikuju. Dok se za takav slučaj ludnice u Mađarskoj, primjerice, mora izdvojiti od 160 eura, u Italiji je to već najmanje 545 eura, u Španjolskoj od 600 eura, a u Sloveniji od 1200 eura. U Švicarskoj se, ovisno o primanjima, moraju platiti dnevnice od 60 ili više, u Hrvatskoj do 2650 eura, a u Austriji najviše 5000 eura.
ÖAMTC na svojim stranicama upozorava i na stroge kazne za korištenje telefona tijekom vožnje, ignoriranje crvenog svjetla na semaforu i nepropisno parkiranje u inozemstvu.
Panorama
Ovaj vikend se očekuju velike gužve na austrijskim cestama: Pročitajte gdje bi moglo biti “najgore”
Počinju praznici u pet njemačkih saveznih država i dijelovima Nizozemske. Dok je protekli vikend bio iznenađujuće uglavnom bez problema, prometni stručnjaci sada strahuju od znatno većeg odlaska prema Jadranu. Prometni stručnjaci ÖAMTC-a očekuju da će se prometne gužve stvarati prije svega ispred gradilišta, ispred naplatnih kućica i ispred graničnih prijelaza, a za lijepog vremena i na izletničkim cestama oko jezera i planinarskih područja.
Žarišta prometnih gužvi u Austriji:
A1 – granični prijelaz Walserberg
A4 – gradilište Bruck an der Leitha – čvorište Bruckneudorf, granični prijelaz Nickelsdorf
A8 – granični prijelaz Suben, gradilište Ort im Innkreis – Ried im Innkreis
A9 – naplatne kućice tunela Bosruck i Gleinalm, područja gradilišta St. Pankraz – Windischgarsten i Inzersdorf – Klaus kao i Gratkorn Nord – Ubelbach, granična točka Spielfeld
A10 – cijelo vrijeme, posebno na području Salzburga i skupine tunela Werfen te prije naplatne postaje St. Michael im Lungau
A11 – Karawanken Autobahn, ispred tunela Karawanken
A12 -područje dvosmjernog prometa Wörgl, šire područje Innsbrucka, granični prijelaz Kufstein
A13 – cijeli tok, posebno između Innsbrucka i naplatne kućice Schönberg, gradilište Luegbrücke
B179, Fernpass Straße, između Füssena u Bavarskoj i Nassereitha
B177, Seefelder Straße, cijelo vrijeme
L197/B197, prolaz Arlberg, zbog zatvaranja tunela Arlberg
Čekanja u smjeru Hrvatske, gužve u Bavarskoj i Južnom Tirolu
Prema ÖAMTC-u, strpljenja će biti potrebno i ovog vikenda u Sloveniji i pri ulasku u Hrvatsku. Zastoji će biti na spoju Spielfeld (A9) prema Mariboru zbog gradilišta. Duža čekanja očekuju se i iz smjera Slovenije prema Hrvatskoj.
U Salzburgu i Tirolu tijekom ljetnih mjeseci na snazi su mnoge polazne i tranzitne blokade za tranzitni promet. Propisi vrijede u Salzburgu na Tauern Autobahnu (A10) neprekidno tijekom vikenda od petka, 00:00 do nedjelje, 24:00. U Tirolu vikendom vrijede zabrane vožnje u okruzima Innsbruck i Innsbruck Land.
Ove mjere imaju za cilj spriječiti blokiranje prolaznih cesta alternativnim prometom u slučaju dugih zastoja na glavnim pravcima.