Radnička komora Beča kritizira “izuzetno loše uvjete rada” u ugostiteljstvu. Ugostiteljska industrija zauzima “nažalost vodeću poziciju u pravnim savjetima”, izvijestila je komora.

Kako kažu u Radničkoj komori, postoje “čvrsti razlozi” da ugostiteljstvo očajnički traži kadrove. Ugostiteljstvo je godinama na prvom mjestu osobnih konzultacija u Bečkoj komori. U praksi se ta grana ističe po posebno velikom broju kršenja zakona o radu. To pokazuje “da tu nešto nije u redu”.

U 2021. deset posto konzultacija odnosilo se na ugostiteljstvo, iako je na tom području bilo aktivno samo 4,3 posto članova. Zaposlenici konstantno prijavljuju plaće koje nisu isplaćene na vrijeme, nisu isplaćene u pravom iznosu ili se uopće ne isplaćuju, kao i neprijavljene isplate, neplaćene prekovremene sate i nepoštivanje odmora.

U prvih šest mjeseci ove godine Bečka radnička komora provela je već 1.280 osobnih konzultacija za zaposlenike u ugostiteljstvu. U tri mjeseca od ožujka do svibnja pobliže je proučila 190 slučajeva iz industrije. “Zaposlenici koji se obrate nama za savjet pokazuju da brojna opisana kršenja zakona o radu nisu izolirani slučajevi, već da su problemi simptomatični za industriju”, rekla je voditeljica komore za radno pravo Bianca Steppwieser u emisiji.

Za više od trećine zaposlenik koji su se obratili Radničkoj komori uopće nije plaćen prekovremeni rad, 12 posto uopće nije primilo plaću za godišnji odmor i bolovanje, a četvrtina je primila gotovinu ili neprijavljene isplate. Tek trećina je dobila ispravnu platnu listu, dvije trećine ili nikakvu ili krivu.

Nadalje, otkazni rokovi su pogrešno izračunati, bili su prekratki ili se uopće nisu poštovali. Prema informacijama, jedna petina nije bila prijavljena socijalnoj zaštiti za odrađene sate, u nekim slučajevima uopće nije bila prijavljena.

Radno vrijeme također je često neprivlačno jer ga se ne može planirati: prema podacima Radničke komore, svaka četvrta osoba imala je “uredno podijeljene smjene” ili je raspored “jednostrano promijenjen u kratkom roku” od strane poslodavca. Dobra trećina morala je redovito raditi nakon 18 sati, a gotovo četvrtina redovito nakon 22 sata.

“Industrija se žali da ne može popuniti slobodna radna mjesta. Ali umjesto da se radna mjesta čine privlačnijim i poboljšavaju uvjeti rada, trebalo bi zapošljavati više radnika iz trećih zemalja. Ali ni uredba o stalnim sezonskim radnicima ni crveno-bijelo-crvena karta ne pridonose boljim radnim uvjetima – dobri radni uvjeti i poštena plaća ključni su za motivirane zaposlenike“, istaknula je Silvia Hofbauer, voditeljica tržišta rada i integracije u Beču.

Sa stanovišta Komore, sezonski rad je “iz temelja pogrešan model migracije”. Propisi koji se također tiču ​​crveno-bijelo-crvene karte ne nude dovoljnu zaštitu od izrabljivanja, plaća i socijalnog dampinga. Radnička komora traži ponovno pooštravanje zakonskih odredbi Zakona o suzbijanju plaća i socijalnog dampinga – to je u ljeto 2021. ublaženo i kazne su smanjene. Moraju biti i veće kontrole, što zahtijeva i kadrovsko povećanje financijske policije i inspekcije rada.

Prema Radničkoj komori, ponovno bi trebalo biti obvezno prijavljivanje plaće i tjednog radnog vremena prilikom prijave na socijalno osiguranje, kao što je to bilo do 2019. godine. Moraju postojati sankcije ako se servisni list ne izda.

Nadalje, prema mišljenju predstavnika radnika, premiju za prekovremeni rad treba povećati na 50 posto. Skraćivanje dnevnog odmora s 12 na 8 sati, koje je 2018. godine ukorijenjeno u Zakonu o radnom vremenu i Zakonu o odmoru na radu, moralo bi se “redizajnirati”. Na kraju, ali ne manje važno, Radnička komora bi voljela zakonsku opciju “turističkog fonda” za implementaciju, primjerice, modela produljenja sezone.