Austrija
Poznata tvrtka otpušta 500 ljudi, od toga 250 u Austriji
U proizvođaču vlakana Lenzing u cijelom svijetu bit će ukinuto 500 radnih mjesta, od čega će polovica vjerojatno utjecati na radna mjesta u Gornjoj Austriji. Tvrtka se uzalud nadala oporavku tržišta.
Kako trenutno poslovanje ne ide baš najbolje nije tajna unutar Lenzing AG-a. Stoga razvoj događaja nije iznenađenje za mnoge zaposlenike Lenzinga.“Mislili smo da će utjecati na više radnih mjesta” također se može čuti od onih oko nas. U Lenzingu će se ukinuti 500 od oko 8000 radnih mjesta kako bi se uštedjelo ukupno 30 milijuna eura na troškovima osoblja.
Trenutno se radi na socijalnom planu na lokacijama Heiligenkreuz i Lenzing. Pregovori s radničkim vijećem već su u tijeku, početak provedbe očekuje se u prvom kvartalu 2024.
Prema priopćenju tvrtke, Lenzing je u prva tri kvartala tekuće financijske godine ostvario gubitak od 96,7 milijuna eura, nakon neto dobiti od 74,9 milijuna eura u istom razdoblju 2022. Prihodi od prodaje pali su za 5,3 posto. Ovaj pad prvenstveno je posljedica manje prodaje vlakana, dok je prodaja celuloze porasla.
Poslovni rezultat prije amortizacije (EBITDA) pao je za 16,7 posto na 219,1 milijun eura u prva tri kvartala u usporedbi s prethodnom godinom. Zarada po dionici bila je minus 4,90 eura (nakon 2,16 eura u prva tri kvartala 2022.).
Krajem 2022., prema riječima izvršnog direktora Lenzinga Stephana Sielaffa, “pokrenut je ambiciozan program rezanja troškova koji je dao očekivane rezultate prije planiranog.” Prethodni program štednje već je smanjio troškove za više od 70 milijuna eura. Lenzing je ostvario dobit u trećem kvartalu 2023. pozitivan slobodni novčani tok od 27,3 milijuna eura.
Istodobno je provedena dokapitalizacija za oko 400 milijuna eura i produženi rokovi kredita. Konkretno to znači smanjenje troškova za 100 milijuna eura, od čega će polovica biti na snazi od sljedeće poslovne godine. Za cijelu financijsku godinu 2023. Lenzing i dalje očekuje EBITDA u rasponu od 270 do 330 milijuna eura.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
