Austrija
Postaje li Austrija sve nesigurnija za život?
U posljednje vrijeme, rasprave o sigurnosti u Austriji postale su sve učestalije, potaknute nizom događaja koji su uzdrmali povjerenje građana i izazvali zabrinutost u javnosti. Dok je Austrija dugo bila percipirana kao sigurna zemlja s niskom stopom kriminala i političkom stabilnošću, nedavni događaji potaknuli su raspravu o promjenama u tom trendu.
Jedan od glavnih izazova s kojima se Austrija suočava jest povećanje terorističkih prijetnji. Napadi poput onih u Beču 2020. godine pokrenuli su pitanja o učinkovitosti sigurnosnih mjera i obavještajnih službi. Unatoč naporima vlasti da poboljšaju sigurnost i praćenje potencijalnih prijetnji, mnogi građani su sve zabrinutiji zbog mogućnosti novih incidenata.
Pored terorizma, porast kriminala, posebno u većim gradovima, dodatno je doprinio percepciji o nesigurnosti. Krađe, nasilje na ulicama i vandalizam postali su sve češći, što je rezultiralo osjećajem ranjivosti među stanovništvom. Ovi incidenti naglašavaju potrebu za jačanjem policijskih snaga i uspostavom učinkovitijih mjera suzbijanja kriminala, piše kroativ.at.
Nadalje, politička nestabilnost i rastući polarizirani stavovi u društvu dodatno su potaknuli osjećaj nesigurnosti među građanima. Pitanja migracija, ekonomske nejednakosti i sve veće podjele unutar društva stvaraju atmosferu napetosti i nepovjerenja.
Unatoč tim izazovima, važno je napomenuti da Austrija i dalje zadržava visoku razinu sigurnosti u usporedbi s mnogim drugim zemljama. Vlasti su aktivno angažirane u jačanju sigurnosnih mjera i suzbijanju kriminala te provode napore kako bi osigurale stabilnost i dobrobit svojih građana.
Ipak, potrebno je kontinuirano praćenje situacije i prilagodba politika kako bi se odgovorilo na promjenjive sigurnosne izazove. Austrija će morati nastaviti ulagati u sigurnost i surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se nosila sa sve složenijim prijetnjama i očuvala svoj status kao sigurna i stabilna zemlja.
Austrija
Austrija: ÖVP planira uvođenje bonusa od 1000 eura?
“Bonus za puno radno vrijeme” ima za cilj dati zaposlenicima 1.000 eura godišnje sve dok rade puno radno vrijeme. Stručnjaci umjesto toga žele više skrbi za djecu.
ÖVP ponovno postavlja ovaj cilj i priprema jedan od svojih starijih prijedloga, kako je u utorak ujutro izvijestio “Ö1”. Markus Wallner, ÖVP pokrajinski guverner Vorarlberga, predložio je tijekom vikenda takozvani “bonus za puno radno vrijeme”. Kancelar Karl Nehammer također ima to u svom planu Austrije. Ovaj bonus trebao bi iznositi 1.000 eura.
Stručnjaci s kojima je razgovarao Ö1 skloni su odbaciti ovu ideju: ovaj novčani poticaj sam po sebi neće potaknuti više ljudi da rade puno radno vrijeme. Bonus je porezna olakšica od 1.000 eura za sve koji rade puno radno vrijeme. Bihevioristička ekonomistica Katharina Gangl ne može zamisliti da bi netko tko radi skraćeno radno vrijeme zbog toga prešao na puno radno vrijeme: “Ne znam zašto, jer ljudi ne govore da im treba novac, nego su glavni razlozi obveze skrbi.”
To posebno pogađa žene jer one imaju najviše obveza skrbi. Gangl ističe da bi bilo bolje stvoriti više mjesta za čuvanje djece ili bolje uvjete za medicinsko osoblje kako bi se posebno rasteretile žene. Ali Gangl smatra da “jednostavno bacanje novca na probleme” nije prikladno rješenje kada se uzme u obzir trenutna razina duga i gospodarski razvoj.
Nadalje, samo ljudi koji već rade puno radno vrijeme imali bi koristi od bonusa. Stručnjak za tržište rada “Wifo” Helmut Mahringer također dijeli ovo mišljenje. Prema njegovom mišljenju, bonus se ne bi fokusirao na one koji donesu odluku o produljenju radnog vremena.
Izračunao je da bi ovaj projekt bio izuzetno skup. Uostalom, 2,7 milijuna ljudi u Austriji zaposleno je na puno radno vrijeme. To bi značilo da bi se godišnje isplaćivalo 2,7 milijardi eura.
Austrija
Austrija će zapošljavati indonežanske kvalificirane radnike
Kako bi privukla kvalificirane radnike na domaće tržište rada, Austrija sklapa ugovore s trećim zemljama. Državna tajnica za turizam Susanne Kraus-Winkler i glavni tajnik Gospodarske komore Karlheinz Kopf (obojica ÖVP) sutra će potpisati memorandum o razumijevanju s indonezijskom ministricom rada Idom Fauziyah u cilju proširenja suradnje u području kvalificiranih stručnjaka, objavili su danas u priopćenju za javnost.
Još 2022. ÖVP ministar gospodarstva Martin Kocher potpisao je sporazum o dubljoj suradnji u području dualnog naukovanja. Budući da Indonezija ima mlado stanovništvo s dobrom razinom obrazovanja, ona je važna fokusna zemlja za privlačenje kvalificiranih radnika u Austriju, također je objavilo ministarstvo.
Ministarstvo smatra da je reformom crveno-bijelo-crvene karte značajno povećan priljev kvalificiranih stručnjaka iz trećih zemalja. U dvanaest mjeseci prije reforme izdana je 5.381 kartica, a nakon reforme bilo je 7.860 kartica.
Ministarstvo je priopćilo i da je ove godine već izdano 3258 kartica. “Iz današnje perspektive možemo pretpostaviti da se oko 10.000 crveno-bijelo-crvenih kartica može izdati kvalificiranim stručnjacima do kraja 2024. godine”, rekao je Kocher.
“Zbog demografije i rezultirajućeg sve većeg nedostatka radne snage, potrebno je u Austriju dovesti kvalificirane radnike iz trećih zemalja”, rekao je Kopf.
Austrija
Doplatak za njegu u Austriji prima čak 478.000 ljudi
U ožujku je gotovo 478.000 ljudi u Austriji primalo doplatak za njegu, velika većina njih bile su žene (295.000), prema podacima Ministarstva za socijalna pitanja na upit APA-e. Današnji Dan sestrinstva karakteriziraju apeli i zahtjevi.
Najviše onih koji primaju pomoć za njegu i dalje je na najnižoj razini skrbi, njih 28,3 posto. Drugoj razini raspoređeno je oko 20,7 posto, trećoj razini 18,9 posto, četvrtoj razini oko 14,7 posto, petoj razini 11,4 posto, šestoj razini oko 4,3 posto, a najvišoj sedmoj razini 1,8 posto.
Na prijelazu godine rutinski je povećan dodatak za njegu. To znači da primatelji naknade za njegu u prvoj razini od siječnja primaju oko 192 eura mjesečno, u drugoj razini 354, u trećoj razini 552 eura, u četvrtoj razini 827, u petoj razini 1124 eura. Za pogođene u šestoj razini iznosi 1.569 eura, u najvišoj sedmoj razini 2.062 eura.
Ministarstvo zdravstva u priopćenju naglašava da je produljenje životnog vijeka dovelo do veće potrebe za potporom, a istodobno je potrebno više medicinskog i pomoćnog osoblja. Osobito umirovljenja postaju problem u sestrinstvu.
To je već riješeno mjerama kao što su dva dijela reforme sestrinstva, povećanje fonda za sestrinstvo na 1,1 milijardu eura u sklopu financijskog izjednačavanja (uključujući veće plaće za osoblje za njegu i njegu, doprinose za obuku, trajno usidrenje “sestrinstva u zajednici”) i dodjele stipendija za medicinske sestre ili ponovni ulazak u sestrinstvo. Unatoč tom napretku, potrebni su daljnji koraci i mi smo “u stalnoj komunikaciji s partnerima u sustavu”.
Međutim, još uvijek ima mnogo potreba u sektoru skrbi. Na primjer, Udruga starijih osoba poziva na veću potporu brižnim rođacima. Radnička komora (AK) želi više osoblja i novca za skrb. U međuvremenu, pokrajina Gradišće želi samo financijski poduprijeti neprofitne ustanove za skrb.
Činjenica da se Majčin dan i Međunarodni dan sestrinstva poklapaju 12. svibnja 2024. vrlo je simbolična.
