Austrija
Obitelj u Beču prima pomoć od 4.600 eura netto, FPÖ ljutito reagirao
Tjednima se vodi intenzivna javna rasprava o minimalcu i minimalnoj pomoći u Beču – FPÖ ga godinama oštro kritizira, a nedavno i ministrica integracija Susanne Raab nije bila zadovoljna činjenicom da Beč onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu dobrovoljno isplaćuje 730 eura više od drugih saveznih država. Treba nam useljavanje na tržište rada, a ne u socijalni sustav, rekla je ministrica
Aktualni slučaj iz Beča sada je razljutio jednog poduzetnika. Čovjek je nedavno htio iznajmiti stan u Beču. Prijavila se velika sirijska obitelj (otac, majka, sedmero djece). “Naravno, uvijek tražim odgovarajuću potvrdu o prihodima”, rekao je stanodavac.
Kad su mu ih predočili, bio je zapanjen. Umjesto dvije platne liste, migrantski par poslao mu je obavijest o minimalnom dohotku koji jamči grad Beč. Ukupno: impresivnih 4600 eura – neto mjesečno.
“Heute” je izračunao kako je došao toliki iznos za deveteročlanu obitelj. Dvije odrasle osobe primaju 809,09 eura mjesečno + 51,01 euro svaki mjesec jer u kućanstvu žive maloljetnici. Postoji i pomoć od 312,08 eura po djetetu. Povrh toga tu je 995,46 eura pomoći pri najmu.
U konkretnom slučaju obitelj je uključena i u potporu obiteljima u riziku od siromaštva. To služi za pokrivanje posebnih potreba zbog većih financijskih opterećenja i namijenjeno je osiguravanju primjerenog načina života za one koji odgajaju djecu.
“Nevjerojatan je skandal da takva obitelj prima 4600 eura mjesečno ne radeći ništa”, rekao je predsjednik bečkog kluba FPÖ Maximilian Krauss u intervjuu za “Heute”. “Svi drugi Bečani koji marljivo rade, ali nikad ne dođu do tolike svote, a moraju uzdržavati te ljude, su glupi u ovom gradu. To je nepravedno”, žali se Krauss.
“Još jednom je potvrđeno da tražitelje azila iz Arabije i Afrike mami u bečki raj socijalne skrbi gradonačelnik SPÖ Ludwig. FPÖ zahtijeva da se samo građanima Austrije dopusti minimalno osiguranje”, rekao je Krauss.
Naime, 62 posto primatelja socijalne pomoći u Beču prošle godine bili su strani državljani, od kojih je 44 posto imalo status azilanata i supsidijarne zaštite. U Beču je 74 posto Sirijaca zahtijevalo minimalni prihod, slijede Somalijci (71 posto) i Afganistanci (54 posto) – udio među Austrijancima bio je 4 posto.
Austrija
U Austriji vozio 142 km/h i sa lažnim tablicama: Policija ga privela i uzela mu vozilo
Bečka policija u subotu ujutro zaustavila je 22-godišnjeg vozača nakon potjere na Reichsbrücke u gradskoj četvrti Donaustadt. Mladić je vozio znatno iznad dopuštene brzine, a kada su ga policajci pokušali zaustaviti, dodatno je ubrzao te je dosegnuo maksimalnu brzinu od 142 kilometra na sat.
Tijekom provjere policija je utvrdila da registarske pločice na vozilu uopće ne pripadaju tom automobilu. Na križanju Erzherzog-Karl-Straße i Argonautenstraße vozač je zbog prebrze vožnje izgubio kontrolu nad vozilom, proklizao i udario u rubnik te prometni znak. Policajci su ga naposljetku zaustavili u Promenadestraße.
Naknadnom kontrolom ustanovljeno je da 22-godišnjak nema važeću vozačku dozvolu jer mu je ona ranije oduzeta. Također se doznalo da je registarske oznake skinuo s automobila svoga oca, kojem su tablice također bile oduzete.
Osim toga, protiv mladića postoji više neplaćenih upravnih kazni. Zbog svega navedenog policija ga je privela te zaplijenila vozilo.
Muškarac, čije državljanstvo zasad nije utvrđeno, prijavljen je zbog ukupno 22 prekršaja iz upravnog područja te jednog kaznenog djela.
Austrija
FPÖ traži trenutačnu obustavu humanitarne pomoći Ukrajini
Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) oštro je reagirala na odluku Ministarstva vanjskih poslova da poveća humanitarnu pomoć Ukrajini za dodatna tri milijuna eura.
Glavni tajnik FPÖ-a Michael Schnedlitz u nedjelju je zatražio „trenutačni prekid svih isplata Ukrajini“, naglasivši da, prema njegovim riječima, „više niti jedan euro ne smije biti poslan“. Istodobno je pozvao na ostavku ministrice vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS).
Schnedlitz tvrdi da je nedopustivo uzimati novac austrijskim građanima u vrijeme gospodarske krize kako bi se, kako kaže, financirao „korumpirani sustav“ u Ukrajini. Prema njegovim riječima, Ukrajina je odavno postala „bačva bez dna“ u koju, kako navodi, vladajuća koalicija sastavljena od ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a bez razmišljanja ulaže milijarde eura.
Ministarstvo: Pomoć namijenjena civilima i osnovnoj infrastrukturi
Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u četvrtak da će, zbog četvrte zime od početka ruske agresije na Ukrajinu, izdvojiti dodatna tri milijuna eura iz Fonda za pomoć u inozemnim katastrofama.
Sredstva su namijenjena obnovi kuća i stanova kako bi ponovno postali useljivi tijekom zime, kao i potpori radu obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova.
Po jedan milijun eura bit će dodijeljen Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), UNICEF-u i Visokom povjerenstvu UN-a za izbjeglice (UNHCR). Te će organizacije osigurati zimski prilagođene privremene smještaje, popravke sustava grijanja, kao i generatore i gorivo za ublažavanje posljedica ratnih razaranja.
Austrija
Austrija deportirala još jednog teškog prijestupnika u Afganistan
Austrijske vlasti su u noći na nedjelju ponovno deportirale afganistanskog državljanina osuđenog za teška kaznena djela. Riječ je o 33-godišnjaku koji je zrakoplovom preko Istanbula prebačen izravno u Kabul, gdje je predan lokalnim vlastima uz prisustvo predstavnika austrijskih institucija.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, muškarac je gotovo polovicu svog boravka u Austriji proveo u zatvoru. U zemlju je stigao u srpnju 2015. godine, a tijekom sljedećih godina čak šest puta je pravomoćno osuđen, među ostalim i zbog više teških nasilnih kaznenih djela. U policijskim evidencijama protiv njega postoji ukupno devet zabilježenih kaznenih prijava.
Od ukupno 10 i pol godina provedenih u Austriji, oko pet godina proveo je u različitim kaznionicama. Po isteku posljednje zatvorske kazne odmah je smješten u pritvor za strance (Schubhaft), nakon čega je započet postupak deportacije.
Povratak je omogućen nakon što ga je prošle godine u Beču identificirala delegacija afganistanske administracije, koja je potom izdala tzv. potvrdu za povratak, nužan dokument za organizaciju prisilnog odlaska u Afganistan.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je da vlada nastavlja s oštrim pristupom. Istaknuo je kako se deportacije u Siriju i Afganistan postupno pretvaraju iz iznimke u pravilo.
Iz Ministarstva podsjećaju i da je tijekom 2025. godine iz Austrije udaljeno više od 14.000 osoba koje su ili počinile kaznena djela ili su nezakonito boravile u zemlji, što je najveći broj u povijesti Druge Republike. Najnovija deportacija u Kabul smatra se dodatnom potvrdom nastavka takve politike.
