Austrija
NIG: Četvrta doza cjepiva protiv korone može se odgoditi
Prema Nacionalnom odboru za cijepljenje (NIG), posebno osobe mlađe od 60 godina,a nakon što su bile zaražene koronavirusom, mogu pričekati s četrtom dozom cjepiva.
Nacionalno povjerenstvo za cijepljenje (NIG) ažuriralo je svoje preporuke za primjenu cijepljenja protiv korone . Osobe koje su cijepljene tri puta i koje su također bile podvrgnute infekciji omikronom (BA.1, BA.2 ili BA.4, BA.5) pokazuju dobar odgovor na docjepljivanje i imunitet protiv BA.4/BA.5. U takvim uvjetima osobito mlađi od 60 godina mogu zasad odgoditi primanje četvrte doze.
Do šest mjeseci nakon infekcije ne može se očekivati poboljšanje imunološke zaštite ove skupine od “docjepljivanja” “pa se stoga četvrto cijepljenje može odgoditi, smatraju stručnjaci. Međutim, respiratorne infekcije ne daju trajnu sustavnu imunost. “U svakom slučaju, osobama od pet i više godina potrebna je osnovna imunizacija koja se sastoji od tri doze cjepiva, za širok i dobro razvijen imunitet na SARS-CoV-2, neovisno o preboljelim infekcijama”, ističe se dalje. .
Cijepljenje unatoč prethodnoj infekciji ne šteti, ali ako se ne postigne preporučeni interval, docjepljivanje može biti ograničeno i u pojedinačnim slučajevima dovesti do pojačanih reakcija na cijepljenje, navodi se. Neprepoznate asimptomatske ili blage infekcije koje nisu laboratorijski razjašnjene/potvrđene mogu se zanemariti i cijepljenje provesti prema planiranoj shemi. Prema tim preporukama, osobe s PCR-om potvrđenom infekcijom prije 1. ili u intervalu između 1. i 2. cijepljenja trebale bi se cijepiti otprilike četiri tjedna nakon prestanka infekcije (negativan PCR test) ili oporavka.
Za osobe s PCR-om potvrđenom infekcijom nakon dva ili više cijepljenja vrijedi sljedeće: ako je tijek asimptomatski, cijepljenje prema shemi je moguće, ali se može i odgoditi do šest mjeseci Nakon simptomatske infekcije osobe osobito mlađi od 60 godina mogu čekati i do pola godine. U slučaju starijih osoba i osoba u riziku – u ovom slučaju bez obzira na dob – cijepljenje se može primijeniti i prije navršenih šest mjeseci.
Općenito, određena vremenska varijabilnost u rasporedu cijepljenja za Covid-19 je u redu, ali treba izbjegavati intervale znatno manje od četiri mjeseca za treće, a posebno za daljnja cijepljenja. Nakon osnovne imunizacije, ako se jasno prekorače preporučeni razmaci, zaštita cijepljenja se smanjuje, ali sposobnost docjepljivanja ostaje, navodi NIG.
U međuvremenu su tri dvovalentna cjepiva – prilagođena varijantama omikron – odobrena za upotrebu od dvanaeste godine života, a neka su već dostupna u Austriji. U principu, docjepljivanje se može provoditi od dvanaeste godine života i dalje se “preporučuje svima koji se žele zaštititi”. NIG posebno savjetuje osobe starije od 60 godina, osobe u riziku uključujući trudnice i osobe s povećanom izloženošću, primjerice na poslu, da prime četvrtu dozu. Može se koristiti isto ili različito cjepivo kao i za primarno cijepljenje. Prednost imaju dvovalentna mRNA cjepiva jer su odobrena od europskih vlasti kao četvrto cijepljenje. No, mogu se koristiti i monovalentna cjepiva, ali tada “off-label”.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
You must be logged in to post a comment Login