Hrvatska
Milanović nastavlja obračun s Pupovcem: “Srami se bijedniče”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nastavlja se obračunavati sa svojim neistomišljenicima putem svog Facebook profila. Danas se na svom Facebooku osvrnuo na izjave Milorada Pupovca, predsjednika SDSS-a. Milanovićevevu posljednju objavu prenosimo u cijelosti.
“Ti, Sačić i Zekanović zajedno za apsolutne ovlasti Njonje. Bravo, Milorade! Tražit ću da USKOK istraži motive. Takve stvari se rade samo za novac i ekvivalentne usluge. Krasno društvo“ – tako je glasila moja poruka upućena Miloradu 19. ožujka. Cijela poruka! Gle čuda, u njegov „optužujući“ screenshot – koji je dilao medijima – baš nekako nije stala cijela poruka! Ili mu nije stalo do istine? Ne samo da je, očekivano, cenzurirao moje poruke kako bi se dodvorio zna se kome, Milorad je i falsificirao našu korespondenciju. Da, kao u radionici Karamarkovog falsifikatora Franje Varge, kirurški precizno je odrezao i početak moje poruke i datum slanja.
Milorade, zašto si odrezao i prikrio tu prvu rečenicu? Nije valjda da se sramiš biti u društvu Sačića i Zekanovića nakon što si skupa s njima tog dana, 19. ožujka, dizao ruku i glasao za apsolutističke ovlasti Njonji. Od tog dana dio si ekipe koja besramno vrijeđa profesoricu Zlatu Đurđević, nema nazad.
A zašto si prikrio datum kada sam ti poslao tu poruku? Zato što je tvoje bratimljenje sa Sačićem i Zekanovićem već bilo počinjeno. A moja poruka upućena tebi tog dana više nije mogla biti pritisak zbog kojeg si jučer naricao. Milorade, da nisi falsificirao, ne bi jučer mogao lagati. Već bi morao reći samo istinu: da sam te ranije dobronamjerno upozoravao na Njonjinu grabež i prokazivao namjeru kojom Njonjo želi ozakoniti svoju despociju. I ništa više. Jesu to bili pritisci? Nisu. Objavi, lopino, i te poruke, ali ne kradi, tako ti boga.
Anemični stisak koji te natjerao da 19. ožujka glasaš skupa sa Sačićem i Zekanovićem došao je od onih koji ni po Ustavu, ni po zakonu ne mogu predlagati predsjednika Vrhovnog suda. Godinama je tebi, uplakani ustavobranitelju, taj anemični stisak drag i mio, a mene jedino zanima kolika mu je ovog puta cijena. I to sam te pitao u petak, ne prvi puta. Pitao sam istoga dana kada ste, jataci, podržali uzurpatora Njonju, a ja pozvao javnost da „pomno prati kakvu će nagradu od vladajućih dobiti ti jataci, njihova rodbina i svi s njima povezani ljudi“. Jer, ponovit ću, za korupciju se mora biti kažnjen.
Riječ dvije o ustavno pravnim stručnjacima, koji u režiji lopovsko-ovršiteljske zadruge Hanza medija / Jutarnji list, za sitnu banku pričaju gluposti i blamiraj se. Profesor Smerdel (jedno piše, šesto govori) , jedan od ukupno valjda dvojice (drugi je zakinut) kojima Pravni faks nije htio produžiti status nakon što je stekao uvjete za starosnu mirovinu, vanjski član odbora za Ustav iz kvote HDZ-a, koji za to prima 2000 kn mjesečno, bezobrazno i bez trunke grižnje savjesti u današnjem lopovskom listu tvrdi da je moja tvrdnja da ga je na tu sinekuru iskrcao HDZ – citiram ‘laž’. Laže on. Kandidat ljevice i centra nije bio. Točka. Isto vrijedi i za psihotičnog političara iz Osijeka, koji se lažno predstavlja kao stručnjak za Ustav, a također je od HDZ-a regrutiran da u Odboru ,za 2000 kn mjesečno , laže i izmišlja po narudžbi. To mu je 3. ili 4. stranka u zadnjih nekoliko godina.
Gornji dokazi i screenshotovi zorno pokazuju o kakvim se prevarantima tu radi. Ti ‘strucnjaci’ su na temelju poluinformacije i krivotvorine kadri dodatno založiti svoju ionako devalviranu akademsku valutu.
I kakva je tu uopće ‘odgovornost’ Predsjednika za neki ‘pritisak’ ili ‘prijetnju’ saborskim zastupnicima uopće moguća, draga gospodo? Čak i da sam ove, a ne one po Miloradu lopovski krivotvorene poruke uputio prije, a ne nakon glasanja, može li se u nekom magnovenju govoriti o ‘pritisku’, ako je notorno da instrument tog ‘pritiska’ (USKOK) nije pod mojom kontrolom, već se nalazi pod paskom Mićinih principala? Tako podučavate svoje studente? Za to primate plaću iz Proračuna?
Dragi moji neisplakanii neostvareni aspiranti na crnu mantiju Ustavnog suda, mogu vam jedino takvima kakvi ste, zapjevat onu narodnu: nećete se zamantijat, niste ni prije. Je li i ovo prijetnja?PS Dok završavam tekst, javljaju su udbaški drukeri Puhovski i Čingli Lingi Superhik Sova Šeks (ćera prikladno parkirana za predsjednicu najvećeg Suda u Osijeku).A Pupovčev kumrovečki podrep Dejan Jović, poznat po ‘znanstvenoj’ tezi da je Referendum o hrvatskoj neovisnosti 1991. bio ‘nelegitiman’, na internetu me na engleskom prljavo denuncira da sam ‘lidera Srba u Hrvatskoj Pupovca nazvao ‘prljavim’’ te još pokvareno insinuira da sam nešto slično (‘prvo sapun, onda parfem’) nedavno govorio za BiH. Lider hrvatskih Srba!? On je lider, Joviću, sitni doušniče, koliko i ti znanstvenik. Hajde nek neki vojvođanski Hrvat pomisli izvoditi ovakve svinjarije u Čaršiji! Da vidim.”
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login