U utorak je gradsko vijeće Wiener Neustadta, drugog po veličini grada u Donjoj Austriji, na tajnoj sjednici donijelo odluku o djelomičnoj prodaji gradskih stanova. Time se pokreće velika reorganizacija javnog stanovanja, a odluka dolazi usprkos ranijim najavama SPÖ-a i FPÖ-a – koji su dio gradske koalicije – da se planovima neće prikloniti.

Prema odluci, najmanje 610 stanova (otprilike četvrtina od ukupno 2.192 gradskih stanova) ostat će u vlasništvu grada i njima će upravljati gradska tvrtka Immobilien Freizeit Parken-Wiener Neustadt GmbH (IFP). Preostali stanovi trebali bi se unutar idućih 18 mjeseci prodati privatnim kupcima, među kojima će biti pozvane i stambene zadruge te neprofitni investitori.

Gradonačelnik Klaus Schneeberger (ÖVP) objasnio je kako trenutna financijska situacija ne dopušta daljnja ulaganja u komunalno stanovanje iz gradskog proračuna. Dodao je da visoki krediti i velik broj praznih stanova stvaraju godišnji gubitak od oko četiri milijuna eura, čime se onemogućuje razvoj i održavanje postojećih objekata.

Naime, čak 500 stanova (22 posto) trenutačno je prazno. Stanovi su još 2006. preneseni na gradsku tvrtku IFP, a sadašnja situacija natjerala je grad da ponovno razmotri cijeli model javnog stanovanja.

Prema gradonačelniku, stanari ne trebaju brinuti jer će njihovi ugovori ostati na snazi, a visina najamnine i dalje će biti zakonski regulirana. Najavljena je i informativna kampanja – svi stanari dobit će pisma s objašnjenjima, a uvodi se i posebna telefonska linija za pitanja građana.

Iako se činilo da bi odluka mogla uzrokovati krizu gradske koalicije, ishod je pokazao drugačije. Detalji glasanja nisu objavljeni, ali bez potpore barem dijela zastupnika SPÖ-a ili FPÖ-a, odluka ne bi mogla biti donesena – što sugerira da su neki odustali od prethodnog protivljenja.

Gradski čelnik umanjuje političke posljedice, navodeći da koalicija time nije ugrožena. No, kritike stižu od Zelenih, koji optužuju gradske vlasti za “tajni dogovor” i “izdaju najslabijih”. Prema njima, odluka o prodaji stanova donijeta je iza zatvorenih vrata i na štetu socijalno ugroženih građana.

Austrijska vlada potvrdila je povećanje mirovina i djelomično porezno rasterećenje koje će stupiti na snagu s početkom 2026. godine. Ove mjere bit će službeno usvojene idući tjedan u parlamentu, a odnose se na više od dva milijuna umirovljenika u zemlji.

Prema planu, mirovine do iznosa od 2.500 eura bruto mjesečno rast će za 2,7 posto, dok će mirovine iznad tog praga biti povećane po prosječnoj stopi od 2,25 posto. Najveće moguće povećanje iznosit će 67,50 eura mjesečno bruto, odnosno do 945 eura više godišnje.

Osim nominalnog povećanja, građani će osjetiti i porezno rasterećenje zahvaljujući djelomičnom ukidanju tzv. hladne progresije. Time se granice poreznih razreda automatski pomiču naviše, čime se smanjuje efektivno porezno opterećenje. Nova porezna pravila predviđaju povećanje svih razreda za 1,75 posto u odnosu na 2025. godinu.

Primjerice, građani s bruto mirovinom od 1.400 eura mogu očekivati mjesečno povećanje u neto iznosu od oko 35 eura, dok će oni s mirovinom od 2.500 eura imati gotovo 50 eura više mjesečno. Kod viših mirovina, efekt poreznog rasterećenja je također vidljiv, iako postotno nešto manji.

U izračune su već uključeni i ostali čimbenici koji utječu na neto iznos, poput nove stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, koja je u lipnju 2025. povećana s 5,1 na 6,0 posto, kao i tzv. „Aufwertungszahl“ socijalnog osiguranja, koji za 2026. iznosi 1,073.

Ove mjere dolaze u trenutku kada se austrijski građani suočavaju s visokom inflacijom, koja je u rujnu iznosila 4,0 posto. Posebno su pogođeni troškovi stanovanja, energije i hrane, pa se povećanje mirovina i porezno rasterećenje vide kao važan korak za očuvanje kupovne moći starijih građana.

Prema izračunima portala Finanz.at, kombinacija većih mirovina i manjih poreza trebala bi ublažiti rastuće životne troškove, iako ih u mnogim slučajevima neće u potpunosti nadoknaditi.

U svakom slučaju, većina austrijskih umirovljenika može od 2026. očekivati barem nešto više novca na računu svakog mjeseca.

Inflacija u Austriji u rujnu 2025. iznosila je 4,0 %, što je druga najviša stopa od ožujka 2024. godine. I dalje je znatno viša od cilja Europske središnje banke (2 %) i prosjeka eurozone (2,4 %), izvještava Statistik Austria. Najveći “krivci” za skok cijena su stanovanje i energenti, gastronomija, kao i osnovne namirnice.

Stanovanje i energija – najveći teret za građane

• Troškovi za stanovanje, vodu i energiju porasli su 6,1 %.
• Struja je poskupjela čak 37,2 % u odnosu na prošlu godinu.
• Voda (+11,2 %), novi najam stanova (+7,5 %) i stanarine u prosjeku (+4,4 %) također su porasle.
• Pad cijena bilježe plin (-2,8 %), loživo ulje (-4,1 %) i drva za ogrjev (-6,7 %).

Hrana i piće – rast cijena osnovnih proizvoda

• Hrana i piće skuplji su za 5,2 %.
• Najviše su poskupjeli:
  • Kava, čaj i kakao: +20,7 %
  • Mliječni proizvodi: +7,5 %
  • Meso: +6,2 %
  • Slatkiši: +6,9 %
  • Kruh (+3,1 %), povrće (+2,4 %) i voće (+1,9 %) također skuplji.

Gastronomija i turizam

• Restorani, kafići i hoteli poskupjeli su 6,1 % u prosjeku.
• Bez tog segmenta, inflacija bi bila znatno niža – samo 3,3 %.

Ostali sektori – sve ide gore

• Putovanja i slobodno vrijeme: +4,1 %
  • Pašalna putovanja: +8,6 %
  • Slobodne aktivnosti: +4,4 %
• Javne pristojbe: +47,6 % – ogromno povećanje upravnih taksi
• Osiguranje: +4,4 %
• Socijalne usluge (npr. briga za djecu i starije): +6,4 %

Zdravlje i promet

• Lijekovi: +2,5 %
• Liječnička skrb: +5,9 %
• Rabljeni automobili: +7,1 %
• Vlakovi i javni prijevoz: +5,1 %
• Gorivo: -3,1 % (jedan od rijetkih sektora s padom cijena)

Jedina svijetla točka: Telekomunikacije

• Mobilna telefonija: -13 %
• Internet: -8,8 %

Inflacija u Austriji ostaje visoka, s gotovo svim sektorima koji bilježe rast cijena – od hrane i stanovanja do javnih usluga. Jedina iznimka su telekomunikacijske usluge koje su osjetno pojeftinile.