Hrvatska
I danas velike gužve u prometu u Hrvatkoj, kolona kod Macelja gotovo 2 km
Pješak na autocesti A3 oko 125. km između čvora Novska i čvora Lipovljani u smjeru Bregane. Promet se vodi po dvije prometne trake uz ograničenje brzine od 60 km/h.
A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:
- povremeno pojačan priljev vozila prema naplatnim postajama Lučko u smjeru mora iz smjera Buzina (A3);
- na dionici Lučko-Bosiljevo 2 u smjeru mora u blizini odmorišta i čvorova moguća su usporavanja prometa i vožnja u kolonama (gustoća prometa);
- kod naplatnih postaja Lučko u oba smjera i Demerje u smjeru Zagreba nema dužih kolona.
A2 Zagreb-Macelj:
- kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1,5 km.
A3 Bregana-Lipovac (uključujući zagrebačku obilaznicu):
- nema gužvi i zastoja.
Istarski ipsilon (A8/A9):
- kolona vozila prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija duga je oko 3 km (dijelom se proteže i na Istarski ipsilon).
Krčki most:
- pojačan je promet u smjeru kopna (vozi se usporeno od Omišlja).
Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na pojedinim cestama u Istri i priobalju bit će danas od 12:00 do 23:00 sata. Zabrane nema na autocestama kao i na državnoj cesti DC1.
Zbog radova zatvorene su ceste:
- DC1 u Vrlici (do 30. rujna);
- DC22 u Ulici Frana Supila u Križevcima (do 21. rujna);
- DC30 Ulica Stjepana Radića u Petrinji od raskrižja s Ulicom Otona Kučere do raskrižja s Ulicom Gromova (do 14. kolovoza);
- DC36 Pokupsko-Letovanić između mjesta Hotnja i Orleković (do 12. prosinca);
- DC44 u Buzetu (do 13. rujna);
- DC51 Nova Gradiška-Požega u mjestu Rešetari (do 19. srpnja 2025.);
- DC77 Žminj-Vodnjan između mjesta Svetvinčenat i Frlini (do 3. kolovoza);
- DC229 u mjesto Gornje Brezno (do 15.rujna);
- DC305 u Čabru (do 15. kolovoza);
- DC678 u Belom Manastiru (do 15. kolovoza);
- ŽC3007 kod mosta Igrišće (urušavanje mosta). Obilazak je: Ulica Dugi Konec-Ulica Stubička Slatina-Mihanovićeva ulica-Gajeva ulica-Ulica Dugi Konec;
- ŽC6162 u Gornjoj Podstrani.
Zbog radova na županijskim cestama ŽC6253 Solin-Klis i ŽC6105 Hrvace-Rumin vozi se uz privremenu regulaciju prometa.
NAJAVA RADOVA:
- od 29.srpnja u 10:00 sati do 7.svibnja 2025. bit će zatvorena državna cesta DC543 kod Donje Zdenčine. Obilazak za vozila ukupne mase do 7,5 tona koja dolaze iz smjera Zagreba bit će na nerazvrstanom cestom prema Pavučnjaku i lokalnom cestom do Donje Zdenčine i obrnuto. Za vozila čija je ukupna masa veća od 7,5 tona, a koja dolaze preko državne ceste DC1 iz smjera Zagreba obilazak će biti autocestom A1, a za ostala vozila: Klinča Sela – Karlovac – Pisarovina – Donja Zdenčina i obrnuto;
- 30.srpnja do 08:00 do 15:00 sati bit će zatvorena državna cesta DC38 Požega-Pleternica između mjesta Dervišaga i Kuzmica.
A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
- u travnju je u promet pušten čvor Podi između čvorova Šibenik i Vrpolje. Naplatna postaja u potpunosti je automatizirana (bez blagajnika) i cestarina na ovom izlazu može se platiti isključivo karticama te ENC uređajem
A3 Bregana-Lipovac
- na zagrebačkoj obilaznici u zoni čvora Zagreb zapad iz smjera Bregane i Maclja u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom prema Jankomirskom mostu, a iz smjera čvora Lučko u smjeru grada osiguran je vozni trak kao spoj na Jankomirski most;
- do 1. kolovoza na odmorištima Stari Grabovac (sjever i jug) između čvorova Novska i Okučani zatvorene su parkirališne prometne površine, a korisnici autoceste i dalje mogu koristiti usluge benzinskih postaja i pripadajućih sadržaja
- do 30.rujna zbog rekonstrukcije odmorišta Zagreb (Plitvice) između 17.km i 16.+200 km u smjeru Bregane vozi se po dva traka kroz odmorište Zagreb sjever uz ograničenje brzine od 40 km/h. U smjeru Lipovca između 16.km i 17.km vozi se kroz odmorište Zagreb jug po dva traka uz ograničenje brzine od 40 km/h
A6 Rijeka-Zagreb
- do 14. kolovoza (jedan dan u tjednu – utorak, srijeda, četvrtak) između 05:00 i 06:00 sati (u naravi između 5:30 i 5:45) na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet kod čvora Orehovica, na 80.+600 km, u smjeru Rijeke;
- do 20. kolovoza od 23:00 do 4:30 sati u maksimalnom trajanju do petnaest minuta zbog isključivanja izvanrednih prijevoza bit će prekinut promet u čvoru Kikovica (izlazni krak na državnu cestu DC3);
- do 15. rujna na vijaduktu Zečeve Drage (između 11.+200 km i 13.+600 km) u smjeru Zagreba vozi se po dva sužena traka, a u smjeru Rijeke jednim suženim trakom kolnikom u smjeru Zagreba te dodatno jednim prometnim trakom kroz gradilište uz ograničenje brzine. Zona radova uključuje tunel Veliki Gložac (kroz tunel u smjeru Rijeke vozi se po dva traka);
- do 15. rujna zatvoren je izlazni krak čvora Orehovica iz smjera Zagreba u smjeru Trsata (Rijeka). Obilazak: izlaz s autoceste A6 na čvor Čavle – ŽC5205 – DC3 – grad Rijeka; – izlaz s autoceste A7 na čvor Rijeka istok – DC404 – grad Rijeka
A7 Rupa-Rijeka
- do 15. rujna zbog radova u zoni čvora Orehovica vozi se jednim prometnim trakom iz smjera Križišća u smjeru Zagreba i u smjeru Istra/GP Rupa, kao i iz smjera Istra/GP Rupa u smjeru Zagreba
- do 14. kolovoza (jedan dan u tjednu – utorak, srijeda, četvrtak) između 05:00 i 06:00 sati (u naravi između 5:30 i 5:45) na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet od čvora Škurinje do čvora Orehovica (neposredno prije ulaska u tunel Trsat, smjer Križišće/Zagreb) i od čvora Rijeka istok do čvora Orehovica (izlazni krak u smjeru Zagreba).
A8/A9 Istarski ipsilon
- zbog radova na kvarnerskoj strani tunela Učka zabranjen je promet vozilima širim od 3m na dionici čvor Veprinac-tunel Učka u oba smjera;
- između čvorova Lupoglav i Veprinac (A8), zbog izgradnje druge cijevi tunela Učka, vozi se uz privremenu regulaciju prometa.
DC1 i dionica brza cesta Solin-Klis
- do 30. rujna državnom cestom DC1 između Hrvaca i Vrlike zabrana je za sav promet (osim lokalnog stanovništva). Obilazak: Hrvace-Rumin-Vučipolje-Ježević-Vrlika;
- do 30. rujna zbog radova na DC1 u mjestima Brnaze i Vrlika preusmjerava se tranzitni promet s državne ceste DC1. Obilazni pravac za tranzitni promet: Klis Grlo–Muć–Drniš–Knin.
DC2 Vukovar – Ilok
- zbog oštećenja mosta Ilok (GP Ilok-GP Bačka Palanka) zabrana je prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 24 tone
DC522 Udbina-Gornja Ploča
- do 15. studenog zbog radova na izvanrednom održavanju na dionici Kurjak – Gornja Ploča, vozila se propuštaju naizmjnce, uz regulaciju semaforima;
NAJAVA DOGAĐAJA U PROMETU
- 4. kolovoza od 21:00 do 21:05, zbog bakljade povodom proslave Dana domovinske zahvalnosti, bit će prekinut promet na Krčkom mostu u oba smjera.
- 3./4. kolovoza od 19:00 do 3:00 sata na dijelu državne ceste DC47 u mjestu Hrvatska Dubica, privremeno za sav promet bit će zatvorena dionica, od Trga dr. Franje Tuđmana i dijela ulice Vjekoslava Venka, zbog održavanja manifestacije „Dan Općine Hrvatska Dubica“. Obilazak je lokalnim prometnicama.
KORISTAN SAVJET
U prometu je svakodnevno velik broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine te koriste zakonom propisanu zaštitnu opremu.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
