Hrvatska
Hrvatsku u srpnju posjetilo najmanje 3,7 milijuna turista
U Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 21,6 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 3,3 milijuna noćenja. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u srpnju ove godine ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (1,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,5 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u srpnju ostvareno u Rovinju (909.000 tisuća), Viru (856.000) i Poreču (734.000). Gledano prema tržištima, u srpnju najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (4,4 milijuna), Slovenije (3,7 milijuna), Poljske (2,4 milijuna), Češke (2 milijuna) i Austrije (1,9 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima.
„Dosadašnji rezultati u 2021. godini pokazatelj su kako unatoč pandemiji, uz dobru pripremu i suradnju svih dionika u turizmu, ali i šire, Hrvatska može biti sigurna i uspješna turistička destinacija. Trendovi su veoma dobri i odlična su najava za kolovoz i posezonu. Naime, u posljednjem tjednu srpnja ostvarili smo rezultate koji su 90 posto onih koji smo imali u srpnju rekordne 2019. godine. U samom srpnju ove godine s nekih tržišta kao što su Poljska i Češka ostvarujemo rezultate čak i bolje nego li u srpnju 2019. godine. To nam daje za pravo da budemo optimistični, ali i oprezni i odgovorni, pridržavamo se epidemioloških mjera te time održavamo status najsigurnije destinacije na Mediteranu“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
„Iznimno dobri rezultati i trendovi turističkog prometa u srpnju, ali i dosadašnjem dijelu godine posljedica su vrlo dobre pripreme sezone od strane cjelokupnog turističkog sektora, ali i činjenice da je naša zemlja najsigurnija turistička destinacija na Mediteranu. U odnosu na rekordnu 2019. godinu trenutno se nalazimo na oko 65 posto rezultata, a najave za kolovoz, ali i rujan su također vrlo dobre. Međutim, daljnji će tijekovi i rezultati ponajviše ovisiti o nama samima i epidemiološkoj situaciji u zemlji pa i ovom prilikom pozivamo sve na daljnje odgovorno ponašanje i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera kako bi osigurali nesmetano odvijanje turističkog prometa u tjednima koji su pred nama“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 6,3 milijuna dolazaka i 36,9 milijuna noćenja, odnosno čak 51 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (6,8 milijuna), Slovenije (5,2 milijuna) i Poljske (3,3 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (10,3 milijuna), Primorsko-goranskoj (6,8 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6,6 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 1,6 milijuna noćenja, Poreč (1,2 milijuna) i Vir (1,1 milijun).
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login