Hrvatska
Hrvatska: Prvi otkaz zbog covid-potvrda u školstvu
Ravnatelju škole je rekao kako se ne slaže s mjerama te da iz vlastita principa ne pristaje na predočenje ikakvih potvrdi.
Nastavnik Tehničke škole Bjelovar, koji od 16. studenoga nije dolazio na posao jer se ne želi testirati, niti cijepiti, više nije djelatnik škole. Kako je Jutarnjem potvrdio ravnatelj škole Dario Malogorski, sa zaposlenikom je u ponedjeljak potpisan sporazumni raskid ugovora o radu. Tomu su prethodila dva upozorenja pred otkaz.
Kako doznajemo, riječ je o nastavniku mlađe generacije, zaposlenom u školi 1. rujna. Ravnatelju škole je rekao kako se ne slaže s mjerama te da iz vlastita principa ne pristaje na predočenje ikakvih potvrdi. Ravnatelj Malogorski ističe kako je nastavnik, ne želeći školi priuštiti ikakve daljnje probleme, pristao potpisati sporazumni otkaz.
Povod raskidu ugovora je neslaganje s mjerama. Moram reći da kolega nije radio nikakve skandale, nije prijetio, nije dolazio pred školu, naprosto se nije slagao s uvedenom mjerom i od njezina uvođenja niti jednom nije došao na radno mjesto, kaže Malogorski. Za to vrijeme, nastava za učenike organizirana je kroz zamjene koju su odrađivale njegove kolege.
Nastavniku iz Bjelovara ravnatelj je prije raskida ugovora u dva navrata slao putem pošte upozorenja pred otkaz, no u školu nije stizala povratnica, što znači da osoba nije preuzela poštu. Logično, s obzirom na to da je za ulazak u poštu potrebna covid-potvrda. Ravnatelj je zato upozorenja slao i putem elektroničke pošte. Na upozorenja nije dobio očitovanje djelatnika.
Čuli smo se u četvrtak i petak, kolega je pristao na sporazumni otkaz, što znači da nemamo nikakvih potraživanja jedni prema drugima. U ovoj situaciju to je najbolje rješenje. U njegove principe ne mogu ulaziti, no naglašavam, kolega je doista bio korektan, osim što nije dolazio na nastavu pa smo morali organizirati zamjene, kaže ravnatelj.
Sada bivši djelatnik u školi je zaposlen nedavno, 1. rujna, i po našim informacijama to mu je prvo zaposlenje u prosvjeti. Dobro se snašao u kolektivu, učenici su fino prihvatili novog nastavnika; po priči drugih nastavnika, bio je odličan u struci te je počeo polagati pedagošku grupu predmeta, odnosno razliku ispita, što si je sam plaćao. Ravnateljev je dojam da je novi kolega uistinu imao ozbiljne namjere raditi u školi te je prvi razlikovni ispit, psihologiju, položio i prije no što je zaposlen.
Ovo je neobična priča u odnosu na one o kojima smo dosad čitali po medijima, gdje se pojedini djelatnici koji se nisu slagali s uvedenom mjerom, nisu korektno ponašali. Ovdje uistinu nije bilo zle krvi. Rekao bih, čovjek sa stavom, u svakom pogledu, kaže ravnatelj Malogorski.
Škola će uskoro raspisati natječaj za novog nastavnika.
Za predsjednicu Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nadu Lovrić, otkaz nastavniku zbog covid-potvrda, neizmjeran je gubitak za školstvo.
Svaki inženjer koji odluči investirati osam i pol tisuća kuna vlastitih sredstava i gotovo dvije godine dodatnog školovanja, kako bi položio psihološko-pedagošku naobrazbu i bio dovoljno stručan za rad u srednjoj školi, pokazuje kolika je bila njegova želja i potreba da doprinese razvoju mladih ljudi. Zbog covid-potvrda, jedan san o radu o obrazovanju je ugašen. I dok ravnatelji vape za stručnim kadrom, dok govore kako ne mogu dobiti inženjere, matematičare, elektrotehničare, informatičare, mi smo iz sustava izbacili jednog čovjeka, ljuti se Lovrić.
Na upit nije li se sam izbacio iz sustava, predsjednica Sindikata odgovara kako smatra da je bio prisiljen birati između imanja covid-potvrde, dok svi učenici kojima predaje nemaju covid-potvrde, piše jutarnji.
Njegovim odlaskom iz školstva, dobiva privreda. Danas kada se kroz izmjene zakona o strukovnom obrazovanju dodatno ruše kompetencije za strukovnu nastavu, gubitak svakog stručnog čovjeka u školi ostavit će neizmjeran trag. Mi ćemo i dalje biti zemlja jeftine radne snage, koja izlaz na svjetsko tržište, poručuje Lovrić.
Predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola, Suzana Hitrec, nada se pak da neće biti puno sličnih slučajeva.
- Još uvijek nemamo saznanja o tome da su počeli masovni otkazi, a i sve je manje osoba u školama koje se odbijaju testirati ili ne žele pokazati covid-potvrdu. Nadamo se da će ovakvih slučaja biti malo. Primjer u Bjelovaru ukazuje da je, kada je već došlo do takve okolnosti, ipak ostvarena dobra komunikacija s poslodavcem te je dogovoren sporazumni raskid ugovora koji je u svakome slučaju prihvatljivije rješenje – komentira Hitrec.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login