Hrvatska
Hrvatska: Prvi otkaz zbog covid-potvrda u školstvu
Ravnatelju škole je rekao kako se ne slaže s mjerama te da iz vlastita principa ne pristaje na predočenje ikakvih potvrdi.
Nastavnik Tehničke škole Bjelovar, koji od 16. studenoga nije dolazio na posao jer se ne želi testirati, niti cijepiti, više nije djelatnik škole. Kako je Jutarnjem potvrdio ravnatelj škole Dario Malogorski, sa zaposlenikom je u ponedjeljak potpisan sporazumni raskid ugovora o radu. Tomu su prethodila dva upozorenja pred otkaz.
Kako doznajemo, riječ je o nastavniku mlađe generacije, zaposlenom u školi 1. rujna. Ravnatelju škole je rekao kako se ne slaže s mjerama te da iz vlastita principa ne pristaje na predočenje ikakvih potvrdi. Ravnatelj Malogorski ističe kako je nastavnik, ne želeći školi priuštiti ikakve daljnje probleme, pristao potpisati sporazumni otkaz.
Povod raskidu ugovora je neslaganje s mjerama. Moram reći da kolega nije radio nikakve skandale, nije prijetio, nije dolazio pred školu, naprosto se nije slagao s uvedenom mjerom i od njezina uvođenja niti jednom nije došao na radno mjesto, kaže Malogorski. Za to vrijeme, nastava za učenike organizirana je kroz zamjene koju su odrađivale njegove kolege.
Nastavniku iz Bjelovara ravnatelj je prije raskida ugovora u dva navrata slao putem pošte upozorenja pred otkaz, no u školu nije stizala povratnica, što znači da osoba nije preuzela poštu. Logično, s obzirom na to da je za ulazak u poštu potrebna covid-potvrda. Ravnatelj je zato upozorenja slao i putem elektroničke pošte. Na upozorenja nije dobio očitovanje djelatnika.
Čuli smo se u četvrtak i petak, kolega je pristao na sporazumni otkaz, što znači da nemamo nikakvih potraživanja jedni prema drugima. U ovoj situaciju to je najbolje rješenje. U njegove principe ne mogu ulaziti, no naglašavam, kolega je doista bio korektan, osim što nije dolazio na nastavu pa smo morali organizirati zamjene, kaže ravnatelj.
Sada bivši djelatnik u školi je zaposlen nedavno, 1. rujna, i po našim informacijama to mu je prvo zaposlenje u prosvjeti. Dobro se snašao u kolektivu, učenici su fino prihvatili novog nastavnika; po priči drugih nastavnika, bio je odličan u struci te je počeo polagati pedagošku grupu predmeta, odnosno razliku ispita, što si je sam plaćao. Ravnateljev je dojam da je novi kolega uistinu imao ozbiljne namjere raditi u školi te je prvi razlikovni ispit, psihologiju, položio i prije no što je zaposlen.
Ovo je neobična priča u odnosu na one o kojima smo dosad čitali po medijima, gdje se pojedini djelatnici koji se nisu slagali s uvedenom mjerom, nisu korektno ponašali. Ovdje uistinu nije bilo zle krvi. Rekao bih, čovjek sa stavom, u svakom pogledu, kaže ravnatelj Malogorski.
Škola će uskoro raspisati natječaj za novog nastavnika.
Za predsjednicu Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nadu Lovrić, otkaz nastavniku zbog covid-potvrda, neizmjeran je gubitak za školstvo.
Svaki inženjer koji odluči investirati osam i pol tisuća kuna vlastitih sredstava i gotovo dvije godine dodatnog školovanja, kako bi položio psihološko-pedagošku naobrazbu i bio dovoljno stručan za rad u srednjoj školi, pokazuje kolika je bila njegova želja i potreba da doprinese razvoju mladih ljudi. Zbog covid-potvrda, jedan san o radu o obrazovanju je ugašen. I dok ravnatelji vape za stručnim kadrom, dok govore kako ne mogu dobiti inženjere, matematičare, elektrotehničare, informatičare, mi smo iz sustava izbacili jednog čovjeka, ljuti se Lovrić.
Na upit nije li se sam izbacio iz sustava, predsjednica Sindikata odgovara kako smatra da je bio prisiljen birati između imanja covid-potvrde, dok svi učenici kojima predaje nemaju covid-potvrde, piše jutarnji.
Njegovim odlaskom iz školstva, dobiva privreda. Danas kada se kroz izmjene zakona o strukovnom obrazovanju dodatno ruše kompetencije za strukovnu nastavu, gubitak svakog stručnog čovjeka u školi ostavit će neizmjeran trag. Mi ćemo i dalje biti zemlja jeftine radne snage, koja izlaz na svjetsko tržište, poručuje Lovrić.
Predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola, Suzana Hitrec, nada se pak da neće biti puno sličnih slučajeva.
- Još uvijek nemamo saznanja o tome da su počeli masovni otkazi, a i sve je manje osoba u školama koje se odbijaju testirati ili ne žele pokazati covid-potvrdu. Nadamo se da će ovakvih slučaja biti malo. Primjer u Bjelovaru ukazuje da je, kada je već došlo do takve okolnosti, ipak ostvarena dobra komunikacija s poslodavcem te je dogovoren sporazumni raskid ugovora koji je u svakome slučaju prihvatljivije rješenje – komentira Hitrec.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login