Hrvatska
Hrvatska: Poznate osobe pozivaju na cijepljenje protiv koronavirusa
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva intenzivirali su kampanju cijepljenja građana protiv COVID-19 serijom video poruka na društvenim mrežama.
U video spotovima poznate osobe različitih zanimanja iz javnog života Hrvatske govore o svojim iskustvima s epidemijom COVID-19 i cijepljenjem protiv te zarazne bolesti koja se proširila cijelim svijetom. Autor spotova je poznati hrvatski glumac i režiser Dejan Aćimović koji je pred kameru doveo brojne kolegice i kolege glumce, televizijske novinare, sportaše i trenere, pjevače i kompozitore.
Svatko od njih šalje poruku o svojem viđenju i razlozima kako zaštititi svoje i tuđe zdravlje, te zašto u cjepivu i cijepljenju vide najučinkovitiju mogućnost da se nadvlada pandemija i život vraća u okvire sigurnosti kakvoj većina stanovnika svijeta teži već drugu godinu.
„Ovakvom kampanjom u kojoj poznate osobe iz javnog života potiču svoje sunarodnjake da se povećava broj cijepljenih osoba Hrvatska postaje dio zajednice država Europske unije koje teže da se dosegne broj onih koji će primljenim cjepivom omogućiti stvaranje kolektivnog imuniteta kao poželjnog cilja u učinkovitijoj zaštiti od zaraze, posebno od težih oblika bolesti i smrtnih posljedica,“ – kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ustanove koja je nositelj programa cijepljenja protiv COVID-19 kojeg je krajem prethodne godine usvojila Vlada Republike Hrvatske.
Uz to, HZJZ na svojim mrežnim stranicama nudi pregršt informacija o načinima sprječavanja zaraze i njenog širenja među građanima, kao i odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju građani u vezi cjepiva, njegovih učinaka u zaštiti od COVID-19, ali i mogućih nuspojava ili eventualnih utjecaja na zdravlje osoba u budućnosti.
Video spotovi emitiraju se na Youtubeu, Facebooku i Instagramu, a poruke prenose i drugi mediji kako bi doprle do što većeg broja osoba širom Hrvatske. Cilj je potaknuti što više građana da dobiju informacije o učinkovitosti cjepiva u zaštiti njihovog zdravlja i smanjivanju mogućnosti daljnjeg širenja zaraze na druge ljude. U otvorenoj zemlji kakva je Hrvatska, kao jednoj od najprivlačnijih turističkih država Mediterana, posebno je važno postići što veći stupanj zaštite kako domaćeg stanovništva i djelatnika u turizmu, tako i gostiju koji u velikom broju borave ili su u dolasku na jadransku obalu u jeku glavne turističke sezone.
„Zahvalan sam svima koji su odlučili svoje intimno razmišljanje o zarazi i potrebi cijepljenja podijeliti s hrvatskom javnošću, stati pred kameru i poručiti drugima zašto su se cijepili ili će to učiniti za svoju i dobrobit drugih ljudi,“ – ističe autor video spotova Dejan Aćimović i dodaje: „Žao mi je što smo mogli snimiti samo ograničeni broj javnih osoba, jer je višestruko veći broj onih koji su željeli javno podijeliti svoja i iskustva njihovih bližih ili znanaca s ovom opakom zarazom. Vrijedno je istaknuti da nas samo zajedništvo i uzajamna solidarnost u ovakvim situacijama može voditi k uspjehu.“
Ministar zdravstva Vili Beroš opetovano je naglasio da optimalnu zaštitu cjepivom ili stečenim imunitetom osoba koje su već preboljele zarazu možemo postići jedino uključivanjem svih građana, a posebno vodećih ljudi u državnim tijelima, te u tvrtkama kako u javnom tako i privatnom sektoru.
„Pozivam sve političke aktere da se aktivno uključe u kampanju cijepljenja, na nacionalnoj i na lokalnoj razini – pozovite i ohrabrite građane da se odazovu na stalne pozive iz zdravstvenog sustava da se cijepe. Hrvatska vlada osigurala je dovoljne količine besplatnog cjepiva za sve građane, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao i županijski zavodi diljem zemlje otvorili su mnoga mjesta za cijepljenje. Uz to, liječnici u ordinacijama obiteljske medicine su obavili dobar dio cijepljenja svojih pacijenata, a to će činiti i nadalje. Planiramo omogućiti građanima da cjepivo mogu primiti i u ljekarnama, kao što je to bilo ranijih godina s cijepljenjem protiv gripe. Svi su preduvjeti stvoreni i vjerujem da će se slika cijepljenih u Hrvatskoj poboljšavati iz dana u dan,“ – kaže hrvatski ministar zdravstva.
Do sada objavljeni spotovi dostupni su na sljedećoj poveznici: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/poznati-za-cijepljenje/
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login