Austrija
Austrija: Evo kako registrirati automobil i što je sve potrebno

Automobil se može registrirati u uredu za registraciju koji je nadležan za okrug u kojem se nalazi glavno prebivalište ili sjedište tvrtke podnositelja zahtjeva. Morat ćete sa sobom ponijeti neke dokumente i platiti pristojbu .
Registarsku pločicu , prometnu dozvolu , homologaciju vozila i ocjensku pločicu predajemo neposredno nakon registracije.
Možete sami posjetiti ured za registraciju i registrirati svoje vozilo. Kao alternativu, mnoga osiguravajuća društva ili njihovi zastupnici nude i uslugu preuzimanja ovoga za kupce. Sve što trebate učiniti je izdati punomoć agentu osiguranja . U tom slučaju, potrebni dokumenti će biti predani predstavniku.
Što je potrebno za registraciju automobila?
Da biste mogli registrirati automobil u Austriji, potrebno vam je nekoliko dokumenata . Morate ih predočiti prijemnom uredu kada se registrirate.
Dokumenti i dokumenti za registraciju [kontrolna lista]
Za registraciju vozila potrebni su sljedeći dokumenti:
- Službeni identifikacijski dokument s fotografijom podnositelja zahtjeva osnovni je uvjet za registraciju vozila, npr. putovnica.
- Potrebna je i potvrda o osiguranju od automobilske odgovornosti – automobil dakle mora biti osiguran prije registracije/registracije.
- Nadalje, mora se predočiti dokaz o odobrenju za vozilo . To znači certifikat tipa ili izvadak iz baze odobrenja (ili pojedinačno odobrenje).
- Prilikom registracije rabljenog vozila potrebno je predočiti i sljedeće: kupoprodajni ugovor , račun (ili dokumente koji pokazuju kupnju vozila) i valjanu “naljepnicu” ( pozitivno izvješće §57a KFG ), ako je automobil već bio podvrgnut subjektu redovnog pregleda.
- Prema zakonu, ažurni upit o mjestu prebivališta u središnjoj evidenciji stanovnika obvezan je i za fizičke osobe – no taj upit provodi prijemni ured .
- U određenim slučajevima (npr. registracija za osobu mlađu od 18 godina, vlastiti uvoz, tvrtka ili vozilo na leasing) mogu biti potrebni dodatni dokumenti .
Kako detaljno teče postupak registracije vozila?
- Postojeće osiguranje od odgovornosti za automobil preduvjet je za registraciju u registracijskom uredu.
- Svi potrebni dokumenti ( vidi gore ) moraju se predati uredu za registraciju koji je nadležan za okrug u kojem se nalazi glavno prebivalište podnositelja zahtjeva ili sjedište tvrtke.
- Podaci se prihvaćaju, a prijavni obrazac zatim potpisuje podnositelj zahtjeva. Zastupnik može registrirati vozilo i uz pisanu punomoć .
- Potvrdu o registraciji izdaje neposredno ured za registraciju . Na zahtjev je moguć i duplikat.
- Podnositelj zahtjeva dobiva i homologaciju vozila koja se sastoji od drugog dijela prometne dozvole i priloženog dokaza o homologaciji – ova dva dokumenta povezuje ured za registraciju. Ovaj dokument o homologaciji vozila potreban je ako se vozilo preregistrira.
- Nakon uplate pristojbi, podnositelju će se u uredu za registraciju predati svi dokumenti, registarske pločice i naljepnica o inspekcijskom pregledu. Automobil se može koristiti neposredno nakon toga.
Troškovi registracije vozila u Austriji
Ovo su troškovi u detalje (od ožujka 2023., izvor: oesterreich.gv.at )
- Vlasti dijele: 119,80 eura
- Usluga obrade: 54,70 eura
- Upit u središnji registar: 1,10 EUR
- Naljepnica za procjenu: 1,90 eura
- Registarske tablice: 23 eura za automobile i kamione, 13 eura za motocikle, 8,50 eura za motocikle, 11,50 eura za prikolice i traktore
- Potvrda o registraciji u formatu kreditne kartice : 25,60 eura
Kako se dobiva posebna registarska tablica?
Kada registrirate automobil, dobit ćete nove registarske pločice osim ako ne zadržite postojeće. Dvije ploče za prednju i stražnju stranu koštaju 23 eura – ali ne možete birati što je na njima. Međutim, postoji i mogućnost korištenja registarske pločice po vašem izboru . Kako to funkcionira:
- Zahtjev za željenu registarsku pločicu potrebno je podnijeti ili rezervirati kod službe za registraciju (ovisno o glavnom mjestu prebivališta: sjedište državne policije, okružna uprava ili sud za prekršaje ili prometni ured u Beču) glavnog mjesta prebivališta podnositelja zahtjeva.
- Nadležna tijela zatim izdaju potvrdu rezervacije ili odobrenje za željenu registarsku pločicu ako nema razloga za odbijanje, a registarska pločica je još uvijek dostupna. Uz ovu potvrdu tijela za registraciju, registarska pločica se može naručiti u uredu za registraciju i obično se može preuzeti u roku od otprilike tjedan dana.
- Željenu registarsku tablicu moguće je rezervirati na najviše 5 godina.
- Željenu registarsku pločicu moguće je produljiti u registracijskom uredu – najranije 6 mjeseci prije isteka valjanosti. Ako ga ne produljite, morate prijeći na “normalnu” registarsku pločicu i za to platiti uobičajene naknade. Ponovno odobrenje nije potrebno.
- Za dozvolu se plaća 228,30 eura, a za pločice pri preuzimanju još dodatnih 23 eura. Produljenje starih tablica stoji ukupno 214 eura.
Austrija
Ledena fronta stiže u Austriju, temparature u Beču bi mogle biti i -10
Vrijeme postaje sve neugodnije, a prema 14-dnevnoj prognozi Beč bi se uskoro mogao suočiti s izrazito niskim temperaturama.
Nakon ledenog kaosa početkom tjedna, zasad nema naznaka značajnijeg zatopljenja. Hladnoća se zadržava, a prema najnovijim meteorološkim analizama temperature će dodatno pasti.
„U Beču se nastavlja pravo zimsko vrijeme, a sljedećeg tjedna će se s istoka Europe trajni mraz dodatno pojačati“, izjavio je meteorolog Clemens Grohs iz Kachelmannwettera. Kao pozitivnu stranu ističe da će pritom često biti sunčano.
Prema trenutačnim prognozama, osobito hladno moglo bi biti tijekom vikenda nakon sljedećeg. U noći na 24. siječnja temperature bi mogle pasti i do –11 stupnjeva Celzija, dok se ni tijekom dana ne očekuje zatopljenje iznad –6 stupnjeva.
Grohs pritom naglašava da treba uzeti u obzir raspon različitih prognostičkih modela, budući da je riječ o razdoblju koje je još relativno daleko. Za najhladniju subotu razlika u prognozama iznosi i do pet stupnjeva, prema gore ili dolje.
Opasnost od poledice
I trenutačno su vremenske prilike nepovoljne. Prema podacima Austrijskog centra za upozorenja na vremenske nepogode (UWZ), hladan zrak se u nizinskim dijelovima istočne Austrije zadržava vrlo postojano. Još u četvrtak se, zbog promjene strujanja na istočno, očekuje česta rosulja, što lokalno može dovesti do poledice na cestama.
Zbog dotoka blažeg zraka u višim slojevima atmosfere povećava se sklonost dugotrajnim maglama i niskoj naoblaci. Tijekom vikenda visinsko strujanje postupno će se okrenuti sa zapada na jug, a na sjevernoj strani Alpa moguće je blago fensko djelovanje.
Prognoza po danima
U petak će se na planinama često pojavljivati sunce, dok će u nizinskim i brežuljkastim predjelima prevladavati gusta magla i niska naoblaka. Granica magle podizat će se na oko 800 do 1000 metara nadmorske visine.
Od Waldviertela preko Bečke kotline do južnog Gradišća mogući su sitni snijeg ili ledena rosulja, što blago povećava opasnost od skliskih prometnica. U Podunavlju će puhati umjeren istočni do sjeveroistočni vjetar.
Subota će u nizinskim područjima uglavnom biti oblačna. Sjeverno od glavnog alpskog grebena magla će se tijekom dana djelomično razilaziti. Na krajnjem jugu mjestimice je moguć slab kišni pad, dok iznad 1300 do 1500 metara nadmorske visine može pasti i poneka pahulja snijega. Na sjeveroistoku će puhati umjeren do jak jugoistočni vjetar, s jakim udarima.
U nedjelju će u nizinskim predjelima, kotlinama te u južnim i središnjim planinskim područjima prevladavati tmurno vrijeme uz maglu i nisku naoblaku. Tijekom dana na sjeveru i sjeveroistoku očekuje se postupno razvedravanje i povremeno sunce, dok će na jugu uglavnom ostati oblačno. U Podunavlju i na istoku puhati će živahan do jak jugoistočni vjetar, mjestimice s olujnim udarima, a u alpskim dolinama moguć je umjeren južni fen.
Austrija
Majstori gradnje: zašto su zidari, tesari i armirači nezamjenjivi na svakom gradilištu
Kada prolazimo kraj gradilišta, često vidimo ljude u radnim odijelima i kacigama kako užurbano obavljaju svoj posao. No, rijetko se zapitamo što točno rade i koliko je njihov doprinos važan za nastanak zgrade, škole, bolnice ili kulturne ustanove koju će jednoga dana koristiti cijela zajednica. Među onima bez kojih niti jedan projekt ne bi mogao zaživjeti su zidari, tesari i armirači – zanimanja koja čine samu okosnicu graditeljstva.
Zidari su zaduženi za zidanje nosivih i pregradnih zidova, ali njihov posao uključuje i mnogo više od izrade različitih vrsta zidova. Žbukanje zidova i stropova (ravnih stropova, bačvastih i križnih svodova, lukova), izvedbu statičkih ojačanja zidova i stropova, obradu špaleta, zidarsko krpanje šliceva nakon izvedbe instalaterskih radova, izradu cementnih estriha, izvedbu fasada na objektu kao i brigu o tome da sve bude izvedeno prema planovima i pravilima struke. Njihov rad oblikuje prostor i daje mu funkcionalnost, a kvaliteta izvedbe izravno utječe na trajnost i sigurnost objekta.

Da bi se betonski elementi mogli pravilno izvesti i oblikovati, potrebne su konstrukcije od drveta – oplate, krovne konstrukcije i privremene potporne strukture. Njih izrađuju tesari, majstori koji spajaju tradicijsku vještinu rada s drvom i poznavanje suvremenih tehničkih rješenja. U novije vrijeme za izvedbu AB konstrukcija koriste se suvremeni oplatni sustavi, najčešće kombinacija čeličnih ili aluminijskih nosača s drvenim oplatnim pločama. Njihova vještina ne svodi se samo na rad s drvom – oni moraju dobro poznavati statiku, tehničke nacrte i moderne alate, a često su ključni u fazama kada konstrukcija poprima svoj konačan oblik.
Armirači rade s čeličnim šipkama i mrežama koje čine armaturu, bez koje današnja gradnja ne bi bila moguća. Oni prema nacrtima pripremaju, savijaju i povezuju čelik koji se potom ugrađuje u betonske elemente. Upravo zahvaljujući njima beton koji ima veliku tlačnu čvrstoću, dobiva i potrebnu vlačnu čvrstoću i nosivost, što je presudno za mehaničku otpornost, stabilnost i dugotrajnost svake građevine.
Zajedno, zidari, tesari i armirači čine trokut bez kojeg ne bi bilo moguće realizirati niti jedan građevinski projekt – od najmanje kuće do najkompleksnijih objekata. Oni izvode temelje, nosivu konstrukciju objekta i pripremaju objekt za izvedbu svih instalaterskih i završno-obrtničkih radova. Sve ostale faze gradnje nadograđuju se na radove koje su oni izveli.

S obzirom na važnost njihove uloge, ne čudi da je potražnja za kvalitetnim radnicima u ovim strukama sve veća.
ING-GRAD d.d., građevinska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u gradnji i obnovi, traži zidare, tesare i armirače. Osim prilike za rad na značajnim projektima i dugoročni profesionalni razvoj, novim zaposlenicima tvrtka nudi i niz pogodnosti: organiziran smještaj za one koji nisu iz Zagreba, osigurane obroke, stimulativnu plaću te dodatne nagrade poput uskrsnice i božićnice.
Ako volite vidjeti konkretne rezultate svog rada i želite sudjelovati u stvaranju projekata koji ostaju trajna vrijednost u društvu, prijavite se za posao u ING-GRAD-u na:
https://www.ing-grad.hr/hr/karijere

Austrija
Muhamed silovao djevojku, bacio ju u okno i gađao kamenjem – dobio dopust za “izlazak u grad”
Švedski mediji i korisnici društvenih mreža posljednjih su dana upozorili javnost na slučaj Muhameda Tahera Aminija, 45-godišnjeg afganistanskog azilanta koji je prije četiri godine osuđen na doživotni zatvor zbog teškog silovanja i pokušaja ubojstva, a kojem je nedavno odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora.
Objave su potaknule raspravu o navodno povlaštenom tretmanu zatvorenika i mogućem riziku za javnu sigurnost. Međutim, švedske vlasti pojasnile su kako se ne radi o iznimci, već o standardnoj mjeri koja se primjenjuje na osobe koje služe vrlo duge zatvorske kazne, isključivo pod strogim nadzorom uniformiranih službenika zatvorskog sustava.
Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, Amini je u proljeće 2022. godine u mjestu Norberg, u središnjoj Švedskoj, silovao mladu ženu s kojom se upoznao u azilantskom centru. Nakon toga ju je teško pretukao i gurnuo u rudarsko okno duboko oko 24 metra, s namjerom da je usmrti. Kada je shvatio da je preživjela pad, vratio se na mjesto događaja i na nju bacao kamenje i cigle.
Sud je utvrdio da između počinitelja i žrtve nije postojala romantična veza. Nakon upoznavanja, Amini ju je pozvao na vožnju automobilom i pokušao nagovoriti na brak, što je ona odbila. U trenutku počinjenja kaznenog djela već je imao izdan nalog za deportaciju.
Žrtva je u rudarskom oknu provela više od 24 sata, sve dok jedan prolaznik i njegovo dvoje djece nisu čuli njezine pozive u pomoć. Teško ozlijeđena, pothlađena i s višestrukim prijelomima, helikopterom je prevezena u bolnicu.
Okružni sud u Västmanlandu osudio je Aminija na doživotni zatvor, odredio njegovo protjerivanje iz Švedske u slučaju eventualnog puštanja na slobodu te mu naložio isplatu odštete u iznosu od 50.000 eura. Sud je u obrazloženju naveo kako je optuženi učinio sve što je bilo u njegovoj moći da dovrši ubojstvo, a da je žrtva preživjela isključivo zahvaljujući spletu okolnosti.
Unatoč težini kaznenog djela i procjeni zatvorske ustanove da postoji visok rizik od ponavljanja nasilja, Aminiju je odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora u trajanju do četiri sata. Tijekom tog vremena može boraviti na javnim mjestima poput kafića, restorana ili trgovačkih centara, ali isključivo u pratnji uniformiranih službenika. Sličan izlazak odobren mu je i tijekom ljeta 2024. godine.
Ova mjera u švedskom zatvorskom sustavu poznata je kao „lufthålspermission“, odnosno dopuštenje za kratki boravak izvan zatvora radi smanjenja negativnih psiholoških i socijalnih posljedica dugotrajnog lišavanja slobode. Njezina svrha nije nagrada, već minimalna rehabilitacijska mjera u strogo kontroliranim uvjetima, koja se primjenjuje kada redoviti izlasci nisu mogući zbog sigurnosnih razloga.
Sličan oblik dopusta ranije je odobren i Mijailu Mijailoviću, osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine. Iz Švedske službe za zatvorski sustav i probaciju navode kako je cilj ovakvih mjera smanjenje štetnih učinaka dugotrajne izolacije, uz istodobno očuvanje javne sigurnosti.
Slučaj Aminija ponovno je potaknuo raspravu u švedskoj javnosti o ravnoteži između rehabilitacije zatvorenika i zaštite građana, osobito kada je riječ o osobama osuđenima za najteža kaznena djela.
Foto: Ilustracija / Magnus


