Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
Ekonomija
Zbog visokih cijena struje slijedi novi udarac na građane Austrije
Bez značajnog povećanja troškova stanovanja, inflacija u veljači bila bi znatno niža, izvještava Statistički ured Austrije.
Prema novoj analizi Statističkog ureda, inflacija u veljači ostala je na neugodnih 3,2 posto, kao i u siječnju. Iako su cijene u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i dalje u porastu, troškovi stanovanja (+5,2 posto) postali su glavni pokretač inflacije.
Cijene energije porasle su dramatično zbog ukidanja plafona cijena struje i značajnog povećanja naknada za mrežu, zbog čega su troškovi energije porasli za 36 posto u odnosu na prošlu godinu. Također, najamnine su porasle u prosjeku za 4,4 posto, a novim najmoprimcima troškovi najma povećali su se za čak 9,4 posto u odnosu na veljaču 2024.
Bez troškova za stanovanje, vodu i energiju, inflacija bi u veljači iznosila samo 2,1 posto.
Ugostitelji i hotelijeri također nastavljaju s povećanjem cijena, što je povećalo inflaciju za oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Da nije bilo tih povećanja, inflacija bi u veljači bila samo 2,4 posto.
U eurozoni inflacija je pala na 2,3 posto, a Austrija je i dalje u sredini EU s inflacijom od 3,4 posto prema europskoj metodologiji.
Ekonomija
Veliki broj zaposlenika u Austriji će od travnja dobiti povećanje plaće od tri posto
Nakon intenzivnih pregovora, poslodavci u kreditnom sektoru i sindikat GPA dogovorili su povećanje minimalnih plaća za tri posto. Ova promjena zahvatit će oko 68.000 zaposlenika u financijskom sektoru i stupa na snagu 1. travnja.
Osim povećanja plaća, dogovoreno je i povećanje minimalnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za 0,15 postotnih bodova.
Udruženje banaka označilo je ovaj dogovor kao „kompromis koji je s gledišta poslodavaca još uvijek prihvatljiv“. Povećanje od tri posto nešto je iznad predviđene inflacije za 2024. godinu, koja se procjenjuje na 2,9 posto.
Ekonomija
Austrijski div bilježi rast, dionice im skočile čak 140 posto
Proizvođač specijalnih motora Steyr Motors bilježi značajan rast, nakon što su dionice početkom tjedna naglo skočile. Tvrtka je objavila rezultate poslovanja za 2024. godinu, koji pokazuju povećanje prihoda i dobiti, a glavni razlog tome je visoka potražnja za vojnim proizvodima.
Porast prihoda i dobiti
Prihodi su porasli za 9,2 posto, dosegnuvši 41,7 milijuna eura, dok je operativna dobit (EBIT) porasla s 3,6 milijuna na 10,1 milijun eura, objavila je tvrtka u utorak.
Steyr Motors proizvodi visokoučinkovite motore, koji se koriste kao glavni pogon u specijalnim vojnim vozilima i brodovima (vojne i civilne namjene), kao i pomoćni agregati za borbene tenkove i lokomotive. Najveći dio prihoda dolazi iz vojnog sektora. Tako je i 2024. godine sektor obrane ostvario 61 posto ukupnog prihoda, s rastom od 6,9 posto na 25,6 milijuna eura.
Ekspanzija na Aziju i Bliski istok
Tvrtka bilježi rast i zahvaljujući širenju na azijsko tržište, otvaranjem novih prodajnih kanala u Tajvanu, Vijetnamu i Indoneziji. Osim toga, regija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) proglašena je „strateškom regijom rasta“, a distribucijska mreža tamo je dodatno proširena. U SAD-u je pojačana suradnja s američkom mornaričkom specijalnom postrojbom Navy SEALs.
„Dinamičan rast potražnje“
„Svjedočimo vrlo dinamičnom rastu potražnje za našim proizvodima u sektoru obrane, ali i u civilnom sektoru. Naše širenje, posebno u Aziji, gdje koristimo svoju stručnost i tržišnu poziciju u pomorskim primjenama, već daje rezultate“, izjavio je izvršni direktor Julian Cassutti.
Očekivan rast od 40 posto
Tvrtka optimistično gleda na budućnost te za 2025. godinu predviđa povećanje prihoda za najmanje 40 posto i proizvodnju najmanje 1.250 motora (u usporedbi s 729 proizvedenih u 2024.). Za dioničare je najavljena isplata dividende od 0,55 eura po dionici.
Nevjerojatan rast dionica
U ponedjeljak su dionice Steyr Motorsa iznenada skočile za 140 posto, dok su već u petak zabilježile rast od 76,5 posto. U samo mjesec dana tržišna vrijednost tvrtke više se nego desetostruko povećala. Međutim, Udruga investitora (IVA) izrazila je sumnju, upozoravajući da razvoj situacije podsjeća na „mali kasino“ te da su cijene dionica dosegnule „razinu mašte“, koja nije potkrijepljena čak ni najboljim temeljnim pokazateljima.
