Vijesti
Neregulirano radno vrijeme u Austriji opterećuje zaposlenike
Samo trećina zaposlenih danas radi prema klasičnom modelu osmosatnog radnog dana s fiksnim radnim vremenom. Fleksibilni radni aranžmani postaju sve uobičajeniji, izvijestila je Gospodarska komora Gornje Austrije (AK OÖ) u utorak. Iako veća fleksibilnost može povećati zadovoljstvo zaposlenika, ono opada kada se primjenjuje isključivo u interesu poslodavaca.
Fleksibilnost – blagoslov ili teret?
Fleksibilno radno vrijeme često se smatra modernim postignućem, no najnoviji podaci pokazuju da mnogi zaposlenici pate zbog stresa koji ono uzrokuje, istaknuto je na konferenciji za novinare u Beču.
„Fleksibilno radno vrijeme koje uzima u obzir potrebe zaposlenika povećava zadovoljstvo poslom. Međutim, ako se fleksibilizacija provodi isključivo prema interesima poduzeća, primjerice kroz neredovite smjene, to često dovodi do nezadovoljstva“, izjavio je predsjednik AK OÖ Andreas Stangl.
Istraživanje pokazuje da je oko 75 % zaposlenika zadovoljno modelima poput kliznog radnog vremena i fiksnih radnih sati. No, među zaposlenicima s redovnim dežurstvima ta brojka pada na 61 %, dok je kod onih s neredovitim radnim vremenom još niža – 59 %. Takve nepovoljne radne uvjete najčešće nalazimo u sektorima turizma, zdravstva, maloprodaje i javnog prijevoza, gdje su plaće često niže, ističe Daniel Schönherr, socijalni istraživač.
Djelomično radno vrijeme: 27 % zaposlenih želi raditi više
Indeks također pokazuje da bi 27 % zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme željelo povećati broj radnih sati. No, istovremeno mnogi, osobito žene, teško usklađuju obiteljske obveze s dužim radnim vremenom ili punim radnim odnosom.
Puno radno vrijeme i dalje nedostižno za mnoge žene
„Ne smijemo zaboraviti da su upravo žene te koje i dalje većinom preuzimaju kućanske obveze, brigu o djeci i skrb za starije članove obitelji. To mnogima onemogućuje rad u punom radnom vremenu“, upozorava Stangl.
Kako bi se poboljšali uvjeti rada, AK OÖ zahtijeva:
✅ lakši pristup šestom tjednu godišnjeg odmora
✅ pravo na prelazak između punog i skraćenog radnog vremena
✅ smanjenje i ispravnu isplatu prekovremenih sati
✅ strože kazne za zlouporabu radnog vremena
Posljedice nereguliranog radnog vremena
Reinhard Raml iz instituta IFES naglasio je da neregulirano radno vrijeme može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade pod vremenskim pritiskom češće pate od probavnih smetnji, nesanice, visokog krvnog tlaka i bolova u leđima.
Rad u smjenama i produženi radni sati, poput desetosatnih radnih dana u okviru četverodnevnog radnog tjedna, mogu imati dugoročne posljedice koje ne treba podcijeniti.
Radni klimatski indeks – uvid u stvarne uvjete rada
Već gotovo 30 godina AK OÖ, u suradnji s istraživačkim institutima IFES i FORESIGHT, provodi Radni klimatski indeks, koji mjeri zadovoljstvo zaposlenika te njihove brige i opterećenja. Svake godine ispituju 4.000 zaposlenika, pružajući vrijedan uvid u radne uvjete i trendove na tržištu rada.
Vijesti
Do 400 eura subvencija: Ove AK potpore trebate poznavati u Austriji
Zbog porasta životnih troškova, Radnička komora (AK) nudi financijske potpore i u 2025. godini. Ovisno o saveznoj pokrajini, dostupne su subvencije za putnike, učenike, pripravnike i kućanstva, s iznosima do 400 eura.
Subvencije za putnike i učenike/studente u Štajerskoj
Radnici sa stalnim prebivalištem u Štajerskoj mogu ostvariti do 389 eura potpore za putovanje. Potpora se isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu. Uvjeti: prihodi manji od 35.000 eura godišnje i radno mjesto udaljeno najmanje 25 kilometara (jedan smjer). Zahtjevi se mogu podnijeti do 31. prosinca.
Obitelji u Štajerskoj mogu također podnijeti zahtjev za 300 eura potpore za učenike od 9. razreda pa nadalje, te studente. Zahtjevi se mogu podnositi od 15. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.
Bonus za pripravnike i subvencija za školske izlete u Donjoj Austriji
Pripravnici u Donjoj Austriji mogu do 30. lipnja 2025. godine podnijeti zahtjev za bonus mobilnosti od 100 eura. Također, postoji “AK bonus za školske izlete” od 75 do 150 eura za izlete u 5. do 9. razredu.
Regionalne subvencije i naknada za troškove energije
Različite savezne pokrajine nude dodatne potpore, uključujući subvencije za troškove grijanja i stanovanja, te bonuse za energiju. U Welsu i Beču nedavno su uvedeni novi bonusi za troškove struje od 100 eura po kućanstvu.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Vijesti
Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!
U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.
Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..
Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.
Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.
Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.
Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.
Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.
