Dok se vladajuća koalicija dogovara oko konačnog sporazuma, FPÖ se priprema za još jedan mandat u oporbi. U utorak je Herbert Kickl krenuo u žestok napad.
FPÖ u oporbi unatoč izbornoj pobjedi
Iza zatvorenih vrata finalizira se prvi tročlani koalicijski sporazum, a očekuje se da će biti zaključen do kraja tjedna. Svečana prisega mogla bi se održati 3. ožujka u Hofburgu, o čemu je “Heute” detaljno izvijestio.
U međuvremenu, FPÖ se ponovno vraća u oporbu – unatoč tome što je na izborima 29. rujna ostvario pobjedu. Prije samo mjesec dana stranka je pregovarala s ÖVP-om o formiranju vlade, no pregovori su propali prvenstveno zbog neslaganja oko podjele ministarskih pozicija.
“Ovo je kriza demokracije”
Na konferenciji za novinare u utorak, održanoj povodom sjednice Nacionalnog vijeća 26. veljače, predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl i glavni tajnik Christian Hafenecker iznijeli su svoje stavove. Kickl je istaknuo kako su “politička zbivanja u Austriji od ključne važnosti za sve nas” te najavio napetu parlamentarnu raspravu.
Oštro je kritizirao formiranje nove vlade, nazvavši je “Anti-Kickl koalicijom”, koja je, prema njemu, planirana već 30. rujna. Optužio je poražene stranke da su sklopile savez isključivo kako bi spriječile FPÖ da uđe u vladu.
Govorio je i o nedavnom posjetu svog glavnog tajnika Mađarskoj, tvrdeći da su tamošnji politički partneri “realističniji” u pogledu političkih promjena. U tom kontekstu čestitao je njemačkoj AfD na njihovom izbornom rezultatu te optužio austrijske stranke da strahuju od gubitka moći i promjena.
Kickl smatra da nova vlada neće ispraviti pogreške iz prošlosti, već će ih nastaviti: “To je izuzetno opasno.” Pritom je spomenuo inflaciju i rat u Ukrajini, zaključivši: “Ovo je kriza demokracije.”
“Birači su prevareni”
Kickl je optužio vladu da je svjesno obmanjivala birače prije izbora, skrivajući stvarno stanje državnog proračuna. Tek nakon izbora, tvrdi, objavljene su dramatične brojke koje ukazuju na ekonomsku katastrofu.
Postavio je pitanje kako bi izbori završili da su građani ranije znali za gospodarske probleme i ustvrdio: “Narodna stranka tada ne bi prešla ni 20%.”
Za gospodarski kolaps optužio je “jedinstvene stranke”, koje su, prema njemu, zajedničkim odlukama dovele do trenutne situacije.


