Hrvatska
HALMED potvrdio: Smrt mladića u Hrvatskoj vjerojatno povezana s cjepivom
Mladić je preminuo još u ožujku, a ovo je prvi smrtni slučaj koji se u Hrvatskoj povezuje s cijepljenjem.
Priopćenje HALMED-a o ovom slučaju prenosimo u cijelosti:
”Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) danas su zaključili ocjenu prijave sumnje na nuspojavu u 33-godišnje muške osobe koja je preminula 12 dana nakon cijepljenja cjepivom COVID-19 Vaccine AstraZeneca (novog naziva Vaxzevria). Stručna grupa HALMED-a i HZJZ-a ocjenom je zaključila da prijava ispunjava kriterije prema kojima se smatra sindromom tromboze s trombocitopenijom.
Uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i nastalih reakcija te smrtnog ishoda ocijenjena je kao: vjerojatna.
Ovim putem izražavamo iskrenu sućut obitelji i prijateljima preminulog gospodina zbog njihovog velikog gubitka.
Uz danas ocijenjenu prijavu s, nažalost, fatalnim ishodom, u Republici Hrvatskoj do sada nisu zabilježeni drugi slučajevi ove nuspojave te do sada ni za jedan drugi prijavljeni smrtni ishod nije utvrđena povezanost s cijepljenjem.
Europska agencija za lijekove je temeljem ocjene prijava zaprimljenih u europskoj bazi nuspojava identificirala navedeni sindrom te je utvrdila da se vrlo rijetko može pojaviti uz primjenu vektorskih cjepiva. Tijekom ocjene EMA-e prikupljena su nova saznanja vezana uz mehanizam nastanka ove vrlo rijetke nuspojave te način dijagnosticiranja i liječenja predmetnog stanja, čime su u međuvremenu omogućeni bolji ishodi zbrinjavanja ove nuspojave, odnosno značajno je smanjen rizik od težih ishoda.
EMA je utvrdila da, iako postoji mogućnost pojave ovog vrlo rijetkog sindroma, ukupne koristi primjene predmetnog cjepiva u sprečavanju bolesti COVID-19, kao i s njom povezanih rizika od hospitalizacije, potrebe za smještanjem pacijenata na odjele intenzivne njege i smrti, nadmašuju potencijalne rizike.
Iako, nažalost, svi lijekovi i cjepiva imaju rizik za razvoj nuspojava, koje u iznimno rijetkim situacijama mogu dovesti do najtežeg ishoda, cjepiva su i dalje najbolja zaštita od bolesti COVID-19, koja je dosad odnijela više od pet milijuna života i od koje je samo u Hrvatskoj preminulo više od 11.000 osoba.
Predmetna prijava zaprimljena je u ožujku 2021. godine, nakon čega su provedene opsežne medicinske pretrage i analize u svrhu provođenja ocjene uzročno-posljedične povezanosti s primjenom cjepiva te je na traženje HALMED-a iz uključenih zdravstvenih ustanova prikupljena medicinska dokumentacija.
U trenutku prijave, sindrom tromboze s trombocitopenijom vezan uz cijepljenje protiv bolesti COVID-19 nije bio poznat. Naknadno su iz ocjene EMA-e proizašla saznanja o nuspojavi i njenom mehanizmu nastanka koja su pružila smjernice za nastavak ocjene.
U skladu s navedenim, provedene su dodatne pretrage i analize te su prikupljena ekspertna mišljenja stručnjaka iz Ministarstva zdravstva, Kliničkog bolničkog centra Zagreb i vanjskih stručnjaka HALMED-a na području hematologije. Prijavitelj i obitelj obavještavani su o tijeku postupka.
S obzirom na specifičnost i netipičnost stanja opisanog u prijavi i medicinskoj dokumentaciji, nije bilo moguće potvrditi konačnu dijagnozu i završiti ocjenu. Stoga je nakon preliminarne ocjene Stručne grupe HALMED-a i HZJZ-a zatraženo dodatno specijalističko mišljenje na području poremećaja zgrušavanja krvi od njemačkog Instituta za imunologiju i transfuzijsku medicinu pri Sveučilištu Greifswald.
Navedeni institut je od strane EMA-e uključen u ocjenu sličnih prijava na razini EU-a. Slijedom zaprimanja predmetnog specijalističkog mišljenja, Stručna grupa HALMED-a i HZJZ-a donijela je konačni zaključak ocjene.
Prema ranije donesenim preporukama, osobe koje su primile cjepivo Vaxzevria proizvođača AstraZeneca trebaju biti svjesne vrlo male mogućnosti pojave nuspojave sindroma tromboze s trombocitopenijom te mogućih simptoma kako bi u slučaju potrebe mogle zatražiti hitnu medicinsku skrb koja će pomoći da se izbjegnu eventualne komplikacije. Liječničku pomoć trebaju potražiti ako unutar tri tjedna od cijepljenja dožive neki od ovih simptoma: kratkoća daha, bol u prsima, oticanje nogu, dugotrajna bol u abdomenu (trbuhu), neurološki simptomi, uključujući teške ili dugotrajne glavobolje ili zamućeni vid, te modrice na koži udaljene od mjesta primjene cjepiva.
Prema posljednjim informacijama EMA-e, do 14. listopada 2021. godine u europskoj bazi nuspojava zaprimljene su 624 prijave sumnji na sindrom tromboze s trombocitopenijom na oko 69 milijuna doza cjepiva Vaxzevria proizvođača AstraZeneca primijenjenih u EU/EGP-u do 29. listopada 2021. godine.
U Hrvatskoj je do 6. prosinca 2021. godina primijenjeno 562.938 doza cjepiva Vaxzevria proizvođača AstraZeneca, uz koje su zaprimljene ukupno 1584 prijave sumnji na nuspojave. Od do sada ocijenjenih prijava, većinu njih, odnosno 81% prijava čine nuspojave koje nisu ozbiljne, obično su blage ili umjerene i prolaze u roku od nekoliko dana.
Pri ocjeni povezanosti lijeka i prijavljene sumnje na nuspojavu koristi se klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U skladu s navedenom klasifikacijom, nakon temeljite ocjene navedenih prijava sumnji na nuspojave procjenjuje se je li povezanost između primjene pojedinog lijeka i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti”, priopćili su iz HALMED-a.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login