Par se ženio i razvodio ukupno dvanaest puta kako bi žena stekla pravo na udovičku mirovinu. Šteta je viša od 326.000 eura. Samo u Štajerskoj svake godine istražitelji otkrivaju prijevare sa socijalnim davanjima s milijunima eura štete cijelom društvu.

Presudom Vrhovnog suda od 12. ožujka 2024. godine Odjel kriminalističke policije u Grazu pokrenuo je kaznenu istragu u ovom slučaju. Vrhovni sud presudio je da su “ponovni brak i kasniji razvod od istog supružnika zlouporaba zakona ako brak nikada nije raskinut i razvodi su se dogodili samo radi utvrđivanja zahtjeva za udovičku mirovinu” (OGH 10 ObS 108/23i) . Danas 73-godišnja udovica za drugog se supruga prvi put udala 1982. godine, piše Heute.

Od njega se prvi put razvela šest godina kasnije (1988.). Par, koji je uvijek živio u istom kućanstvu, prakticirao je ovaj pristup još jedanaest puta do 2022. godine. Nakon ispunjavanja zadanih rokova, ženi je naizmjence isplaćivana zakonski pripadajuća udovička mirovina ili otpremnina do prvog odbijanja Zavoda za mirovinsko osiguranje (ZMIO) u svibnju 2022. godine. Dotična se osoba naknadno borila protiv ove negativne odluke sve do Vrhovnog suda, koji je u konačnici potvrdio pravno mišljenje nižih sudova.

Policijska istraga ovog slučaja sada je završena. Time je potvrđena kazneno relevantna sumnja da je bračni par u mirovini svjesno i sporazumno odabrao ovakav pristup kako bi se novčano okoristili dotacima, od kojih su neki bili porezno povlaštene. Svjedoci i doušnici s kojima je razgovarano u sklopu istrage potvrdili su dojam da se njih dvoje zapravo nikada nisu razdvajali dulje te da su imali “uzoran brak”. Ljudi oko njih također kažu da nisu bili svjesni ponovljenih brakova i razvoda, prenos Kroativ pisanje Heutea.

Upitan o tome, trenutačno vjenčani par nije se ispovjedio i odbili su davati bilo kakve izjave. Prema istrazi, ukupna šteta nastala na štetu mirovinskog osiguravajućeg društva iznosi više od 326.000 eura. Oboje su sada prijavljeni državnom odvjetništvu u Grazu zbog kaznenog djela teške prijevare u gospodarskom poslovanju.

Iako u povijesti borbe protiv prijevara nikada nije bilo ovakvog slučaja, manifestacije tzv. socijalnih prijevara (SOLBE) su raznolike. Policija se već nekoliko godina usredotočuje na borbu protiv ove pojave u cijeloj zemlji uvođenjem vlastite „Task Force SOLBE“. Samo u Štajerskoj, dugoročni trend u posljednjih deset godina bilježi gotovo sedmerostruki porast ovih kaznenih djela (2014.: 55; 2023.: 371). To je prije svega zbog intenzivnog istražnog rada s gotovo 100-postotnom stopom razrješenja, kao i povećanog umrežavanja s organizacijama i partnerima.

Samo u Štajerskoj godišnje otkrivene štete na štetu društva iznose jednoznamenkasti milijunski iznos.

Beč dodatno učvršćuje svoj status vodećeg znanstvenog i inovacijskog centra kroz nove investicije u istraživanje, digitalni humanizam i potporu mladim znanstvenicima. Zahvaljujući značajnim ulaganjima i međunarodnim inicijativama, dunavska se metropola pozicionira kao ključni čimbenik u oblikovanju održive i digitalno odgovorne budućnosti.

Grad Beč dodatno učvršćuje svoj status centra znanosti i inovacija kroz niz novih mjera potpore koje je nedavno usvojila Gradska skupština. Među ključnim inicijativama ističe se organizacija prve međunarodne konferencije o digitalnom humanizmu 2025. godine, za koju je osigurano 300.000 eura potpore. Cilj ove konferencije je pozicionirati Beč kao globalno središte digitalnog humanizma i stvoriti platformu za raspravu o etičkim i društvenim izazovima digitalne transformacije.

Uz to, gotovo dva milijuna eura bit će izdvojeno za potporu znanstvenim projektima u 2025. godini, s maksimalnim iznosima od 70.000 eura po projektu za istraživačke institucije i 10.000 eura za pojedinačne istraživače. Također je uspostavljen program stipendiranja vrijedan 205.000 eura koji je usmjeren na mlade znanstvenike kako bi se potaknulo ostvarivanje njihovih inovativnih ideja i podržao razvoj karijere u dinamičnom znanstvenom okruženju Beča. Osim toga, bečki istraživački institut Complexity Science Hub Vienna dobio je potporu od 550.000 eura za istraživanje složenih sustava i razvoj modela primjenjivih na stvarne probleme.

Ove mjere potvrđuju posvećenost Beča znanstvenom napretku, digitalnim inovacijama i društvenom razvoju, učvršćujući njegovu međunarodnu poziciju kao centra izvrsnosti i digitalnog humanizma.

Sljedeće godine prestaje važiti KIM-VO (Pravilnik o mjerama financiranja nekretnina kreditnih institucija) koji je postavio stroga pravila za odobravanje stambenih kredita. Na temelju trenutačne situacije, Odbor za stabilnost financijskog tržišta (FMSG) ne vidi sustavne rizike za bankarski sektor u stambenom kreditiranju.

KIM-VO je bio učinkovit i udio stambenih kredita u otplati smanjen je više nego što bi bio slučaj bez uredbe, priopćio je odbor u ponedjeljak.

Pozitivan razvoj neplaćanja kredita u kombinaciji s boljom kapitalizacijom bankarskog sustava pomogao je “da se trenutačno ne može identificirati sustavni rizik s ozbiljnim negativnim učincima na stabilnost financijskog tržišta od financiranja stambenih nekretnina”, objavio je FMSG u emisiji u utorak. A to znači da “uredba zakonski ističe”. Uredba, koja je uvedena početkom kolovoza 2022., bila je ograničena na 30. lipnja 2025.

Ali čak i bez fiksne uredbe, FMSG očekuje da će se banke u budućnosti pridržavati standarda kreditiranja koje je uspostavio KIM-VO. Kako bi se to osiguralo, Oesterreichische Nationalbank (OeNB) i Financial Market Authority (FMA) trebali bi ispitati mjere kao što su smjernice i mjere temeljene na kapitalu. Moglo bi se razmotriti dodatne rezerve kapitala ili povećanje pondera rizika.

Prema KIM-VO-u, od kolovoza 2022. stambeni krediti više ne smiju trajati dulje od 35 godina. Udio u kapitalu mora iznositi najmanje 20 posto, a stopa otplate ne smije biti veća od 40 posto raspoloživog neto prihoda.

Općenito, povjerenstvo se i u sljedećoj godini želi intenzivno fokusirati na sistemske rizike tržišta nekretnina. Između ostalog, trebalo bi provjeriti razinu sektorskog kapitalnog zaštitnog sloja za kredite za komercijalne nekretnine. U svom priopćenju, FMSG „izričito ističe da još uvijek postoje značajni rizici za financijski sustav – osobito u slučaju pada omjera kapitala u kombinaciji s mogućim povratkom na neodržive standarde kreditiranja i odvajanjem razvoja cijena nekretnina od toga. prihoda.”

Protuciklički zaštitni sloj kapitala trebao bi ostati na nula posto imovine ponderirane rizikom. Prema definiciji na početnoj stranici FMA, protuciklički kapitalni zaštitni sloj ima za cilj osigurati da kapitalni zahtjevi u bankarskom sektoru uzimaju u obzir makroekonomsku situaciju. To znači da se u dobrim ekonomskim vremenima kapital treba izgraditi s višim zaštitnim slojem i rast kredita se usporava, dok se u ekonomski lošijim vremenima zaštitni sloj može ponovno smanjiti kako bi se oslobodio kapital i suzbio nedostatak ponude kredita.

Iz ekonomske perspektive, ovo je izuzetno pozitivno”

“Potpišite”, glavni tajnik Austrijske gospodarske komore (WKO), Karlheinz Kopf, pozdravio je prestanak važenja uredbe o KIM-u. To je “posljednjih godina predstavljalo tako veliku prepreku kupnji vlasništva nad kućom da se nova stambena gradnja urušava”, kako je Kopf objavio u emisiji.

Neposredno prije toga, Michael Höllerer, predsjednik saveznog odjela za bankarstvo i osiguranje u WKO-u, također je bio “iznimno zadovoljan”: “Olakšane mogućnosti financiranja stanovanja od 2025. važan su poticaj za kupnju vlasništva nad nekretninom i također za oživljavanje stanogradnje u Austriji.” , rekao je Höllerer, koji je i dodao: “Činjenica je da ljudi u Austriji gotovo u potpunosti ispunjavaju svoje obveze financiranja stanovanja, čak i u trenutačnoj teškoj ekonomskoj situaciji.”

“Pretjerane smjernice za odobravanje zajmova za kupnju nekretnina uvelike su spriječile stjecanje vlasništva u Austriji”, rekao je Gerald Gollenz, predsjednik strukovne udruge povjerenika nekretnina i imovine WKO. Sada je uklonjena “značajna prepreka stvaranju vlastita četiri zida”.

Ministar financija ÖVP-a Gunter Mayr izjavio je kako sada pretpostavlja da će “uredba KIM isteći, kao što je planirano, krajem lipnja 2025. godine. To bi dovelo do veće fleksibilnosti u dodjeli stambenih kredita i omogućilo ponovno stvaranje imovine u našoj zemlji.” Nekoliko državnih guvernera ÖVP-a također je pozdravilo skori kraj strogih propisa KIM-a. Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) govorila je o “dobrim vijestima za sve graditelje kuća”.