Austrija
Dobra godina u Austriji za povrće – prekišna za žitarice
U skladu s trendom diljem Europe, žetva žitarica u Gornjoj Austriji ove godine nije baš zadovoljavajuća. S druge strane, voćari i povrtlari ostvarili su vrlo dobre prinose. Tuča i mraz nisu bili tako strašni, ali su se izvješća o šteti zbog obilne kiše znatno povećala.
Iako se ove godine u svijetu očekuje rekordna žetva pšenice od 798 milijuna tona, u Austriji – kao i u cijeloj Europi – stvari ne stoje najbolje, smatra predsjednik Poljoprivredne komore Franz Waldenberger.
U Gornjoj Austriji je proizvodnja žitarica ove godine jedanaest posto ispod dugogodišnjeg prosjeka, „imamo vrlo tešku situaciju“, kaže Waldenbeger. Osim ozimog ječma, sve žitarice su u padu jer su količine žetve male, a cijene niske. Nadamo se da će do poboljšanja doći činjenicom da se žitarice sada mogu stavljati na tržište s oznakom kvalitete AMA. To bi trebalo donijeti bolje cijene i veću dodanu vrijednost za poljoprivrednike i time povećati poticaj za ponovni uzgoj žitarica. “Osvrćemo se na godinu s vlažnim žitaricama”, rekao je direktor biljne proizvodnje Helmut Feitzlmayr, dodajući da vrijeme također pogoduje gljivičnim bolestima.
Općenito, prema podacima komore, ove godine (16. srpnja) prijava šteta je udvostručena u odnosu na prethodnu, čemu je uvelike pridonijelo vlažno proljeće i obilne kiše. Što se tiče šteta od mraza i tuče, do sada smo se izvlačili s “crnim okom”.
U voćarstvu je išlo jako dobro, primjerice s marelicama, trešnjama i jagodama koje su ove godine bile pošteđene mraza, kaže Feitzlmayr. Uz to, tu je i “fantastična berba povrća”, koja je zbog visokih proljetnih temperatura počela vrlo brzo. Kad je riječ, primjerice, o šparogama, ove su godine količinski i kvalitetno bile izvrsne. Površine pod uzgojem uljane tikve, koje su prošle godine bile manje, ove su se godine ponovno povećale – za 15 posto na 1500 hektara. Znatno su se povećale i površine pod šećernom repom – za 17 posto na 9500 hektara – što Feitzlmayr pripisuje visokim maržama doprinosa, dakle unosno.
Vruća tema zakona o renaturaciji
Što se tiče dizajna plana renaturacije, Waldenberger je još jednom inzistirao na tome da poljoprivrednici budu uključeni i da zemljište koje je ostavljeno na stranu – uključujući avansne isplate koje su već izvršene u sklopu programa ÖPUL – treba nadoknaditi. „U Gornjoj Austriji imamo više od 36.000 hektara bioraznolikosti, što je gotovo isto koliko i površina pod uzgojem ozimog ječma, „ali to se potpuno zanemaruje“, boji se.
Problemi s novim otrovnim biljkama
Poljoprivrednici imaju sve više problema sa starim i novim otrovnim biljkama, koje se lakše šire i na slabije održavanim područjima, kako je Waldenberger naglasio: Ove godine zbog širenja sjemena u područjima bioraznolikosti češće se pojavljivala pjegava kukuta.
No, datura, kojoj pogoduje zagrijavanje i može cijele zalihe kukuruza ili soje učiniti neupotrebljivima, također je u porastu, kao i invazivna i visoko alergena ambrozija.
Austrija
Hrvata u Austriji “udario” vozač s čak 3,82 promila
U 17.30 vozač iz Austrije (37) s čak 3,82 promila alkohola u krvi je u Schardenbergu uletio u nadolazeći trak i autom se zabio u kombi u kojem je bio Hrvat (54) iz Schärdinga. Oba vozača su ozlijeđena, a automobili su oštećeni.
37-godišnjak iz Schardenberga vozio je svoj automobil u mjestu Suben na federalnoj cesti B149 u ponedjeljak u 17.30 sati. U isto vrijeme, 54-godišnji Hrvat iz okruga Schärding vozio je dostavno vozilo iz Subena prema A8. 37-godišnjak je na ravnom dijelu ceste prešao u suprotni trak i zabio se u drugo vozilo.
54-godišnjak je potom izletio s kolnika, kombi se prevrnuo i završio na boku. U jarku se zaustavio i 37-godišnjak.
Prema izjavama svjedoka, vozač automobila prije nesreće nekoliko je puta opasno prešao u nadolazeći trak. Također je u kružnom toku vozio gotovo ravno, a svjedok je već prije nesreće hitno zvao policiju zbog opasnog stila vožnje vozača.
Provedeni alkotest nad 37-godišnjakom bio je pozitivan. Oba vozača su zadobile ozljede neutvrđenog stupnja i hitna pomoć ih je prevezla u kliniku Schärding nakon prve pomoći liječnika hitne pomoći. Oba vozila su totalno uništena. Dok je trajalo snimanje nesreće, B149 je bio potpuno zatvoren.
Od ovog mjeseca u Austriji su na snazi zimski uvjeti na cestama.
Austrija
Austrija: Najvažniji brojevi za hitne slučajeve na jednom mjestu
Europski pozivni broj za hitne slučajeve: 112
Brojevi za hitne slučajeve u Austriji:
- Vatrogasci: 122
- Policija: 133
- Služba za spašavanje: 144
Službe za hitne slučajeve u slučaju nezgoda u Austriji:
- Austrijski auto-moto klub ÖAMTC: 120
- Austrijski auto-moto klub ARBÖ: 123
Austrijska gorska služba spašavanja: 140
Austrija
Zimska oprema na austrijskim cestama
Zimska oprema za osobne automobile
U razdoblju od 1. studenog do 15. travnja u Austriji je obavezna zimska oprema. Vozilo mora biti opremljeno zimskim gumama na sva četiri kotača ili lancima za vožnju po snijegu na barem dva pogonska kotača.
Zimske gume u Austriji smatraju se zimskom opremom samo ako imaju oznaku s natpisom „M+S“ i ako dubina gaznog sloja iznosi više od 4 mm. To se također odnosi na cjelogodišnje gume i gume s čavlima.
Lanci za snijeg dopušteni su samo ako je cesta potpuno ili gotovo potpuno prekrivena snijegom ili ledom. Nošenje lanaca za snijeg nije obavezno, ali se preporučuje kada putujete u visoke alpske planine. Ako je prometnim znakom „obavezni lanci za snijeg“ propisana njihova upotreba, oni moraju biti pričvršćeni na pogonske kotače svih vozila. Stoga molimo prije početka vožnje provjerite vremenske uvjete i aktualne dojave prometnog servisa.
