Ekonomija
Cijene nafte potonule za 13 posto, hoće li i gorivo pojeftiniti?
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio prodaju rekordnih 180 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena ‘crnog zlata’.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.
Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon što je predsjednik Biden najavio da će tijekom šest mjeseci, počevši od svibnja, na tržište plasirati milijun barela dnevno iz strateških rezervi kako bi se spriječio daljnji rasta cijena ‘crnog zlata’.
To će biti treći put u posljednjih šest mjeseci da SAD koristi svoje strateške rezerve, ali i najveće otpuštanje nafte u gotovo 50-godišnjoj povijesti tih zaliha, piše HINA.
Napad na inflaciju
Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem veljače cijene su nafte snažno porasle, što potiče rast inflacije u svijetu.
A to bi moglo natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetskog gospodarstva.
„Teška vremena zahtijevaju radikalne mjere. Bidenova administracija očito smatra da skok cijena nafte opravdava potez koji će ozbiljno stanjiti strateške zalihe. U idućih šest mjeseci kapat će nam po milijun barela nafte (dnevno), što je znak da se ne očekuje skoro rješenje ukrajinske krize koja je smanjila opskrbu naftom”, kazala je Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) u petak su, također, najavile plasman nafte iz strateških rezervi, no još se nisu dogovorile o količinama. O tome će odlučiti idućih tjedana.
Kratkoročno će to pritisnuti cijene nafte, slažu se analitičari, no pitanje je što će biti dugoročnije.
Intervencije nisu trajno rješenje
„Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će tržište teško osigurati dovoljnu opskrbu u idućim mjesecima. Američka najava blijedi pred procjenama će sankcije i zazor kupaca s tržišta izbaciti tri milijuna barela ruske nafte dnevno”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.
Analitičari Goldman Sachsa smatraju, pak, da će taj potez uravnotežiti tržište nafte u ovoj godini, ali nije trajno rješenje.
“To će, ipak, i dalje biti otpuštanje zaliha nafte, a ne trajan izvor opskrbe za godine koje dolaze. Takvo oslobađanje zato neće riješiti strukturni deficit u opskrbi koji se stvarao godinama”, smatraju analitičari Goldman Sachsa.
Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su prošloga tjedna da će u svibnju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, unatoč pritisku Zapada da na tržište plasiraju znatno više nafte.
U fokusu trgovaca bili su prošloga tjedna i pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.
Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.
Od početka godine cijene nafte veće za 30 posto
Analitičari JPMorgana pišu u osvrtu na situaciju na tržištu da zadržavaju svoje procijene prosječne cijene barela u drugom tromjesečju na 114 dolara i 101 dolar u drugoj polovici godine.
“Ključno je da oslobađanje zaliha nafte nije trajni izvor opskrbe i ako nasukani ruski bareli budu u prosjeku veći od 1 milijun barela dnevno iduće godine, to će ostaviti 2023. u dubokom deficitu, što će značiti da je naša procjena cijene od 98 dolara po barelu preniska”, poručili su analitičari te banke.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 30 posto.
Ekonomija
U austrijski Lidl uskoro dolazi velika promjena
Tržišni udio Lidla Austrija raste. Kako bi se ovaj trend nastavio, bit će nekih inovacija u bliskoj budućnosti.
Lanac supermarketa Lidl ima više od 12.000 prodajnih mjesta u 31 zemlji – od kojih su 253 u Austriji. Šef Lidla Austrija Alessandro Wolf u razgovoru za “Standard” otkriva da će svake godine biti dodano tri do pet novih poslovnica, a cilj je 290 do 300 poslovnica.
To će posebno obradovati građane Beča i Innsbrucka, jer na to bi trebao biti fokus. “Lokacije u blizini željezničke stanice također bi bile uzbudljive za nas, ako se ovdje pojave prilike, iskoristit ćemo ih”, najavljuje Wolf.
U usporedbi s velikim konkurentima Sparom, Reweom i Hoferom, Lidl se općenito smatra “patuljkom”, no njegov je tržišni udjel samo od 2020. porastao s 4,8 na 6 posto. “Mi smo mali komarac u Austriji, a to može biti prilično dosadno”, šali se šef Lidla u “Standardu”.
Posebno je to vidljivo u ratu cijenama veganske hrane – jednomjesečno smanjenje PDV-a koje je pokrenuo Lidl prihvatila je konkurencija. Kad smo već kod veganstva: Otkako je u Lidlu uveden paritet cijena, prodaja je porasla za više od 50 posto.
Alessandro Wolf sebe vidi u jasnoj opoziciji konkurenciji po još jednom pitanju: “Ne treba nam duže radno vrijeme u Austriji”, pojašnjava. Lidl trenutno nema online trgovinu, iako je ona u Njemačkoj jedna od najvećih u zemlji, a ima iskustva i u drugim zemljama. Kauflandova sestrinska tvrtka pokreće tržnicu Kaufland.at na kojoj će od kraja ljeta biti dostupni milijuni neprehrambenih proizvoda.
Uskoro će u nekim poslovnicama biti velika novost: samoposlužne blagajne. “Testirat ćemo ih u prvim granama od trećeg kvartala.”
Wolf objašnjava zašto je kupnja u Lidlu Austrija toliko skuplja nego u Lidlu Njemačka pomoću nekoliko faktora: “Udio promocija je gotovo dvostruko veći u Austriji. Troškovi rada su veći. Logistika je skuplja zbog topografije. Austrija ima više podružnice po stanovniku.” Suština je da se ne zarađuje više nego u Njemačkoj – jednostavno su strukture troškova potpuno drugačije.
Ekonomija
Loše prognoze za austrijsko gospodarstvo u sljedećim godinama
Austrijsko gospodarstvo će se u sljedećih nekoliko godina razvijati samo slabo. Istovremeno, stopa inflacije i dalje je znatno previsoka. Institut za ekonomska istraživanja Wifo dolazi do ovog zaključka u svojoj trenutnoj “srednjoročnoj prognozi”. U njemu je detaljno navedeno što stručnjaci očekuju od 2024. do 2028. godine.
Gospodarski razvoj: 2023. godine austrijsko gospodarstvo palo je za -0,8 posto, a malo je vjerojatno da će se pokrenuti s minimalnog plusa od +0,2 posto. Za 2025. Wifo očekuje rast od +1,8 posto, koji će se međutim ponovno usporiti na +1,1 posto do 2028. (paralelno s globalnim razvojem).
U ovoj se godini u prosjeku očekuje godišnja stopa inflacije od 3,8 posto. Sljedećih će godina biti daljnjih, ali samo blagih padova. Wifo strahuje da će cilj od dva posto koji je postavila Europska središnja banka (ECB) biti ostvaren tek 2027. godine.
Stručnjaci vjeruju da će pasti s oko 6,7 posto ove godine na 5,7 posto do 2028. godine. Jedan od razloga je nadolazeći val umirovljenja, jer baby boomeri dosežu dob za umirovljenje. Ipak, prema Wifou, ponuda radne snage će se povećati zbog snažnog useljavanja. Očekuje se da će do 2028. udio stranih zaposlenika porasti na 29 posto (2010.: 13,8 posto).
Naime, tržište rada, inflacija i gospodarstvo također bi se mogli znatno pogoršati, piše Wifo. Najveće opasnosti su stoga rat u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i oko Tajvana, mogući trgovinski sukobi Kine, SAD-a i EU te pojava novih, opasnijih Covid varijanti.
Neugodna prognoza izazvala je brojne kritike na račun koalicije. “Vlada je podbacila u ekonomskoj politici na svim razinama”, kaže glasnogovornik SPÖ-a za gospodarstvo Christoph Matznetter. Sada svi pate od vladinih strukturalnih pogrešaka, a to se proteže daleko do obitelji srednje klase i srednjih poduzeća. “Jednokratna plaćanja su nestala, visoke cijene su još uvijek prisutne”, rekao je Matznetter.
“Pored brojnih privatnih kućanstava u Austriji koja si više teško mogu priuštiti visoke cijene, ova nemarna politika ÖVP-a i Zelenih također ugrožava austrijsko gospodarstvo i njegovu konkurentnost”, kritizira i glasnogovornik gospodarstva FPÖ-a Axel Kassegger. Lavina troškova koju su pokrenuli ÖVP i Zeleni uništava prosperitet ljudi sve do srednje klase.
Ekonomija
Gospodarska komora za Majčin dan očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Sljedeće će se nedjelje po stoti put obilježiti Majčin dan. To ne donosi radost samo majkama, već i trgovcima i ugostiteljstvu. Gospodarska komora (WK) očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Majčin dan je vrlo popularan u Beču. Šest od deset Bečana ove godine želi pokloniti nešto za Majčin dan i potroši oko 60 eura po osobi. Cvijeće i biljke čine gotovo polovicu darova, a slijede slatkiši i čokolade koji čine oko trećinu darova. Slijede parfemi ili kozmetika, posjeti restoranima i domaći proizvodi, bilo da se radi o rukotvorinama, kuhanju ili pečenju.
Očekivano, 84 posto darove najčešće se poklanja vlastitoj majci. Najmanje 15 posto pokloni partneru, a 13 posto svekrvi, pokazalo je istraživanje Gospodarske komore zajedno s istraživačkim institutom KMU Research Austria. Ove godine 16 posto Bečana želi povećati svoj budžet, osam od deset (77 posto) planira potrošiti isto kao lani, a šest posto potrošit će manje novca na poklon.
Posljednjih godina važnost Majčina dana kao poticaja za kupnju stalno raste, navodi WK. Ove godine očekuje se i dobar posao za Majčin dan: “Bečani su velikodušni darivatelji u ovoj obiteljskoj prigodi”, kaže Margarete Gumprecht iz Gospodarske komore Beča.
Posebice stacionarni trgovci zabilježili su snažne prodajne brojke na Majčin dan. Jer cvijeće i čokolade rijetko se kupuju putem interneta. Otprilike trećina kupuje online, velika većina posjećuje trgovine. U svakom slučaju, mnoge će cvjećarnice ove nedjelje raditi jer je kupnja u zadnji čas uobičajena za Majčin dan. Za trgovinu cvijećem i cvjećare dani prije Majčina dana, uz Valentinovo, jedno su od najprometnijih razdoblja u godini. Korist ima i trgovina hranom, drogerije, parfumerije i trgovina nakitom.
Vrijeme oko Majčina dana također je jedan od najvažnijih radnih dana u godini za ugostiteljstvo, unatoč inflaciji, veliki je broj rezervacija. Ono što je posebno traženo je domaća kuhinja i sjenoviti prostori za objedovanje na otvorenom, ako vrijeme dopušta. Potražnja u restoranima često je tolika da sve više restorana pribjegava tzv. terminima. Stolovi se dodjeljuju samo na određeno vrijeme i moraju se ponovno napustiti nakon obroka.
Peter Dobcak iz Gospodarske komore Beča vrlo je zadovoljan stanjem rezervacija i objašnjava oduševljenje Bečana kupnjom: „Kao što često primijetimo da su nam je na odmoru potezanje u novčanici malo lakše, tako je i na Majčin dan kada kažete: OK, na ovaj dan, kao zahvalnost mojoj mami, hajdemo se počastiti nečim lijepim.”
You must be logged in to post a comment Login