Hrvatska
Bizarne kazne za prometne prekršaje u Hrvatskoj: 15 eura jer je ostavio otvoren prozor
Nakon što je prošlog vikenda izašla vijest da je Pazinjanin kažnjen s 15 eura je ostavio djelomično otvoren prozor na automobile istražili koja sve to nevjerojatna pravila u Zakonu mogu dovesti do kažnjavanja, a da toga vozači svakodnevno nisu ni svjesni.
Iako se Zakon o sigurnosti prometa na cestama mijenja i dopunjuje barem jednom godišnje, pun je nedorečenosti i odredbi koje zbunjuju ne samo vozače, nego i policiju i suce. Našli smo tako kazne za vozače koje se odnose na prekomjerno trubljenje, blatne kotače, otpale ratkape, kazne za umornu vožnju, za ostavljanje ključeva u automobilu…
U članku 76. stoji da vozač može riskirati kaznu od 30 eura ako “zvučne znakove upozorenja ne svede na nužnu mjeru”. Ovako točno piše: “vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa”, ali onda kada ne postoje razlozi “dužan ih je svesti na nužnu mjeru”. Drugim riječima, vozač mora potrubiti ako za to postoji razlog, ali ako ne postoje razlozi onda trubljenje mora biti u “nužnoj mjeri”. Što je točno prekomjerno trubljenje i koja je prava (nužna) mjera trubljenja, nikome nije jasno.
Također, članak zakona 88., zbog kojeg je Pazinjanin dobio 15 eura kazne odnosi se ne samo na otvoreni prozor nego i “ako vozač ostavi upaljeno vozilo na cesti”, ako “ne zatvoriti prozore”, ako “ne zaključa vozilo”, ali i ako zaboravi “uzeti ključeve automobila sa sobom”. Ostanu li, dakle, ključevi u automobilu propisana je kazna 30 eura. Pazinjanin koji je dobio kaznu opisao je to “montipajtonovskom situacijom” i nije puno pogriješio, piše jutarnji.hr..
I kazne od 30 eura su još male. Primjerice, ako vozač ne očisti zaleđena vjetrobranska stakla, kaže članak 139., može dobiti kaznu od 130 eura. A isto vrijedi i ako automobil prije kretanja ne očistiti od snijega, leda ili vode
Još bizarnije inzistiranje na čistom vozilu nalazimo u članku 45. Tamo stoji da vozač koji se sa zemljane ceste priključuje na asfaltiranu “mora stati i očistiti blato s kotača”. Ako to ne učini, eto mu opet kazne od 130 eura.
Ista kazna od 130 eura slijedi i vozača kojem, recimo, otpadne plastična ratkapa s kotača u vožnji. Naime, članak 35. kaže da je “zabranjeno na cestu nanositi ili bacati otpatke ili predmete koji mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš”. Ova se odredba može tako široko tumačiti da vrijedi za sve namjerne i slučajne situacije.
Dvostruko veća kazna, čak 260 eura, čeka umornog vozača jer članak 198. propisuje kaznu za vozača koji “jako umoran sjedne za volan”. Osim toga, do 1990 eura je kazna ako vozač ostavi automobil na nogostupu bez nadzora, a isto se odnosi i na električni romobil. Usput, vozač e-romobila riskira 60 eura kaznu ako ne nosi kacigu, a to se odnosi na vozače svih dobnih skupina (za bicikl, primjerice, kazne su propisane do 16 godina).
Također, postoje i neka pravila koja se mogu interpretirati na razne načine. Recimo, u članku 46. stoji da “vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik”. Međutim, predviđene su iznimke u “slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu”. Što to točno znači? Nitko ne zna. Vozač kojeg policija uhvati u vožnji nogostupom, može reći da je osjetio “opasnost za život”.
Isto vrijedi i za obavezni razmak. Zakon kaže da “vozač, kada se kreće vozilom iza drugog vozila istom prometnom trakom, mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde”.
Međutim, ako su “uvjeti povoljni” onda može biti i samo jedna sekunda. Problem je, naravno, što su “povoljni uvjeti”? Istovremeno kazna od 300 eura, s jednim negativnim bodom, propisana je za sve koji se ne drže razmaka od dvije sekunde. Odnosno, jedne sekunde. Ili ipak dvije sekunde…
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
