Austrijska vlada potvrdila je povećanje mirovina i djelomično porezno rasterećenje koje će stupiti na snagu s početkom 2026. godine. Ove mjere bit će službeno usvojene idući tjedan u parlamentu, a odnose se na više od dva milijuna umirovljenika u zemlji.

Prema planu, mirovine do iznosa od 2.500 eura bruto mjesečno rast će za 2,7 posto, dok će mirovine iznad tog praga biti povećane po prosječnoj stopi od 2,25 posto. Najveće moguće povećanje iznosit će 67,50 eura mjesečno bruto, odnosno do 945 eura više godišnje.

Osim nominalnog povećanja, građani će osjetiti i porezno rasterećenje zahvaljujući djelomičnom ukidanju tzv. hladne progresije. Time se granice poreznih razreda automatski pomiču naviše, čime se smanjuje efektivno porezno opterećenje. Nova porezna pravila predviđaju povećanje svih razreda za 1,75 posto u odnosu na 2025. godinu.

Primjerice, građani s bruto mirovinom od 1.400 eura mogu očekivati mjesečno povećanje u neto iznosu od oko 35 eura, dok će oni s mirovinom od 2.500 eura imati gotovo 50 eura više mjesečno. Kod viših mirovina, efekt poreznog rasterećenja je također vidljiv, iako postotno nešto manji.

U izračune su već uključeni i ostali čimbenici koji utječu na neto iznos, poput nove stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, koja je u lipnju 2025. povećana s 5,1 na 6,0 posto, kao i tzv. „Aufwertungszahl“ socijalnog osiguranja, koji za 2026. iznosi 1,073.

Ove mjere dolaze u trenutku kada se austrijski građani suočavaju s visokom inflacijom, koja je u rujnu iznosila 4,0 posto. Posebno su pogođeni troškovi stanovanja, energije i hrane, pa se povećanje mirovina i porezno rasterećenje vide kao važan korak za očuvanje kupovne moći starijih građana.

Prema izračunima portala Finanz.at, kombinacija većih mirovina i manjih poreza trebala bi ublažiti rastuće životne troškove, iako ih u mnogim slučajevima neće u potpunosti nadoknaditi.

U svakom slučaju, većina austrijskih umirovljenika može od 2026. očekivati barem nešto više novca na računu svakog mjeseca.

Inflacija u Austriji u rujnu 2025. iznosila je 4,0 %, što je druga najviša stopa od ožujka 2024. godine. I dalje je znatno viša od cilja Europske središnje banke (2 %) i prosjeka eurozone (2,4 %), izvještava Statistik Austria. Najveći “krivci” za skok cijena su stanovanje i energenti, gastronomija, kao i osnovne namirnice.

Stanovanje i energija – najveći teret za građane

• Troškovi za stanovanje, vodu i energiju porasli su 6,1 %.
• Struja je poskupjela čak 37,2 % u odnosu na prošlu godinu.
• Voda (+11,2 %), novi najam stanova (+7,5 %) i stanarine u prosjeku (+4,4 %) također su porasle.
• Pad cijena bilježe plin (-2,8 %), loživo ulje (-4,1 %) i drva za ogrjev (-6,7 %).

Hrana i piće – rast cijena osnovnih proizvoda

• Hrana i piće skuplji su za 5,2 %.
• Najviše su poskupjeli:
  • Kava, čaj i kakao: +20,7 %
  • Mliječni proizvodi: +7,5 %
  • Meso: +6,2 %
  • Slatkiši: +6,9 %
  • Kruh (+3,1 %), povrće (+2,4 %) i voće (+1,9 %) također skuplji.

Gastronomija i turizam

• Restorani, kafići i hoteli poskupjeli su 6,1 % u prosjeku.
• Bez tog segmenta, inflacija bi bila znatno niža – samo 3,3 %.

Ostali sektori – sve ide gore

• Putovanja i slobodno vrijeme: +4,1 %
  • Pašalna putovanja: +8,6 %
  • Slobodne aktivnosti: +4,4 %
• Javne pristojbe: +47,6 % – ogromno povećanje upravnih taksi
• Osiguranje: +4,4 %
• Socijalne usluge (npr. briga za djecu i starije): +6,4 %

Zdravlje i promet

• Lijekovi: +2,5 %
• Liječnička skrb: +5,9 %
• Rabljeni automobili: +7,1 %
• Vlakovi i javni prijevoz: +5,1 %
• Gorivo: -3,1 % (jedan od rijetkih sektora s padom cijena)

Jedina svijetla točka: Telekomunikacije

• Mobilna telefonija: -13 %
• Internet: -8,8 %

Inflacija u Austriji ostaje visoka, s gotovo svim sektorima koji bilježe rast cijena – od hrane i stanovanja do javnih usluga. Jedina iznimka su telekomunikacijske usluge koje su osjetno pojeftinile.

Austrijska Mirovinska osiguravajuća ustanova (PVA) upozorila je javnost na val lažnih SMS poruka koje kruže među građanima. U porukama se lažno tvrdi da postoji nova obavijest o mirovini, a korisnici se pozivaju da kliknu na priloženi link.

Taj link vodi na lažnu internetsku stranicu, gdje se traže osobni i bankovni podaci. PVA ističe da nikada ne traži unos podataka putem SMS-a te poziva građane da ni u kojem slučaju ne unose osobne informacije putem sumnjivih poveznica.

Prevarantske poruke mogu se prepoznati po:

• lažnim web-adresama, npr. “pv-at.live/verif”, umjesto službene www.pv.at,
• pravopisnim greškama u nazivu pošiljatelja, poput “Österreichische pensionlversicherung”.

Građanima se savjetuje da takve poruke ignoriraju, ne klikaju na linkove i da odmah prijave pokušaj prevare nadležnim službama.