Panorama
Austrijanci i ove godine među najbrojnim gostima u Hrvatskoj
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).
Zanimljivosti
(VIDEO) Obitelj objedovala, a onda je na piknik upao medvjed
Nepozvani krzneni gost upao je u meksički park u kojem je jedna obitelj slavila rođendan. Medvjed je skočio na stol i pojeo gotovo svu hranu, a obitelj mu nije bila zanimljiva.
Snimka medvjeda koji je upao na obiteljski piknik u parku prirode Chipinque u meksičkom Nuevo Leónu postala je viralna na društvenim mrežama. Ušetao je u park, skočio na stol i poslužio se. Nije bio izbirljiv pa je probao svaki obrok. Dok je on objedovao, obitelj se ukipila. Majka Silvia Macías prekrila je lice svome sinu ne bi li ga spasila od eventualnih napada, ali medvjeda nisu zanimali oni, već hrana.
Majka je kasnije ispričala za AP da je njihova večera zapravo bila proslava 15. rođendana sina koji ima Downov sindrom. “Najgore je bilo to što se Santiago mogao uplašiti. Jako se boji životinja. I mačke i psa, svaka životinja ga jako plaši”, rekla je. “Prekrila sam mu oči jer nisam htjela da ga vidi i zavrišti ili potrči. Bilo me strah da će uplašiti medvjeda”, dodala je.
@angelachaapa Cuando vas a echarte un taco a Chipinque 😥 #oso #viral #mty #fyp #monterrey ♬ sonido original – Ángela Chapa
Medvjedi nisu rijetkost u tom parku, pa je tako s prijateljicom Angelom Chapa, koja je i video snimila, unaprijed smislila što će napraviti ako dođe nepozvani gost. “Igrat ćemo igru u kojoj ćemo pokriti Santiagove oči, a mi ćemo se ukipiti”, rekla je. Upravo su to i napravili.
Santiago je kasnije priznao da se jako bojao, ali na kraju se sve dobro završilo. Angela je jedan tanjur s hranom odbacila malo dalje, a medvjed je za njim potrčao. S vremenom je otišao, a Santiago je dobio svježu hranu. Medvjed je samo na mreži TikTok skupio 15 milijuna pregleda, a ta je snimka podijeljena i na druge mreže.
Park je na svojoj službenoj stranici objavio da je povećan broj crnih medvjeda u gradskom području Monterreyja. Objavili su i listu preporuka, odnosno što napraviti ako netko naiđe na životinju. Jedna od njih je i da “posjetitelji nikad ne smiju pokušavati fotografirati medvjeda izbliza”, piše BBC.
Zanimljivosti
Najskuplja pizza u Austriji košta čak 469 eura, evo od čega je
Pizze dolaze u mnogo različitih vrsta i oblika. Različiti dodaci za pizzu ne samo da začinjavaju okus, već i samu pizzu čine skupljom. Jedna bečka pizzerija sada je smislila jedinstvenu kreaciju – najskuplju pizzu u Austriji, koju je valjda okusom i cijenom je teško nadmašiti. Na Karl-Lueger-Platz 5 u gradu Beču, “Viva la Mamma” već godinama uspješno ima ono što zovemo “Cucina Italiana”. Sada su kreirali “Mamma Rich”, najskuplju austrijsku pizzu, koja spaja luksuz i užitak po “razumnoj cijeni” od 469 eura.
Zlatni listići i kavijar. Velikodušno je preliveno sa 125 grama kraljevskog kavijara, jedne od najboljih i najskupljih sorti na svijetu, od jesetre iz Kaspijskog jezera. Ništa manje ekstravagantno.
Tu je i ukras s 23 karatnim zlatnim listićima. To daje tijestu za pizzu, crnom bojom sepia tinte, vrlo poseban sjaj. Mamma Rich poslužuje se s bocom Moët Imperial Ice (0,7 litara) koji također nije jeftin.
Zanimljivosti
Evo gdje se popije naviše kave na svijetu, Hrvatska i Austrija visoko kotiraju
Bosna i Hercegovina je na 12. mjestu s 4,3 kilograma kave godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Stranica “World of Statistics” na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) objavila je popis zemalja u kojima se popije najviše kilograma kave po glavi stanovnika godišnje. Na prvom mjestu je Finska gdje se godišnje popije čak 9,6 kilograma kave po stanovniku.
Slijede Norveška sa 7,2 kilograma, Nizozemska sa 6,7, Švedska sa 6,5 pa Slovenija sa 6,1. U top 10 su i Austrija u kojoj se po stanovniku popije 5,5 kilograma kave godišnje, a odmah iza nje, na sedmom mjestu je Srbija s 5,4 kilograma. Slijede Danska i Njemačka s po više od 5 kilograma godišnje te Belgija s 4,9 kilograma kave, prenosi N1.
Bosna i Hercegovina na 12. mjestu s 4,3 kilograma kave godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma. Sjeverna Makedonija je 18. i ovoj državi se po stanovniku popije oko 3,6 kilograma kave godišnje. Posljednje mjesto na ovom mjestu zauzima Nigerija s 0,03 kilograma kave.
