Austrija
Austrija ublažava mjere, evo koje mjere vrijede od 22. srpnja
Broj novozaraženih proteklih dana u Austriji ponovno blago raste. No, porast slučajeva ne remeti planove austrijske vlade oko daljnjeg ublažavanja mjera koje je planirano za 22. srpnja. Austrija se uzda u nastavak kampanje cijepljenja, a intenziviraju se napori da cijepljenju pristupi što veći broj građana. Austrija raspolaže dovoljnim brojem cjepiva, pa sve austrijske pokrajine nude cijepljenje bez registracije.
Od 22. srpnja zahtjev za nošenjem zaštitnih maski prestaje vrijediti u mnogim društvenim sferama. Maske će biti obavezne samo u javnom prijevozu i trgovinama za svakodnevne potrebe (supermarketi).
Ova odluka se ne odnosi na Beč budući da je Beč jučer donio odluku će se maske i dalje nositi u trgovinama elektronskom robom, namještajem, odjećom, obućom i sl., te ostaje pravilo nošenja maske i na zatvorenim skupovima, kulturnim događanjima, a mjere bečki gradonačelnik Ludwig opravdava brzim širenjem delta varijante koronavirusa.
Podsjetimo da je od 1. srpnja ukinuta obaveza nošenja FFP2 maski što znači da su ponovno dopuštene normalne zaštite za usta i nos.
“3G pravilo” ostaje na snazi u svim sferama u kojima i trenutno vrijedi.
Iako je vlada odlučila ublažiti određene mjere od 22. srpnja, neke mjere će biti i pooštrene. U budućnosti, odnosno od 22. srpnja svi koji žele ići u disko i noćne klubove moraju biti cijepljeni ili moraju imati negativan PCR test. Isto tako, promjene dolaze i za sve cijepljenje koji žele posjedovati zelenu covid putovnicu, odnosno potvrdu.
Od 15. kolovoza, certifikat za zelenu covid putovnicu izdavat će se samo potpuno cijepljenim osobama, odnosno onim osobama koje su primile obje doze cjepiva. Propisi za ljude koji su cijepljeni cjepivom Johnson & Johnson, kao i za one koji su se oporavili i koji su testirani ostaju nepromijenjeni.
Isto tako. u ugostiteljstvu i na događajima registracija posjetitelja ostaje obvezna do daljnjeg.
Austrija
Finanzamt upozorava sve građane Austrije
Trenutno je ponovno u opticaju sve veći broj lažnih SMS poruka koje navodno dolaze od austrijskih poreznih vlasti poput FinanzOnline. Od primatelja se traži da otvore poveznicu i tamo unesu osobne podatke.
O tome je u petak izvijestilo Ministarstvo financija u priopćenju. “Sadržane hiperveze vode do lažnih web stranica u stilu FinanzOnline, koje od vas traže da unesete osobne podatke, posebno podatke o računu.” – to nemojte nikako činiti.
Prema vlastitom priopćenju, Ministarstvo financija (BMF) ne šalje SMS niti e-mail poruke. “Informacije iz BMF-a općenito se dostavljaju u obliku obavijesti i dostavljaju se poštom ili u FinanzOnline Databox.” Osim toga, zaposlenici BMF-a nikada ne bi tražili od građana da dostave osobne podatke poput lozinki, podataka o kreditnoj kartici ili podataka o računu.
BMF preporučuje da ne slijedite upute u takvim porukama – tj. da ne otvarate nikakve veze ili datoteke – i da ih odmah izbrišete.
Austrija
Povećane početne plaće, u Austriji svi žele ovaj posao
Još uvijek postoji veliki nedostatak osoblja u vrtićima. Kako bi profesija bila atraktivnija, povećane su plaće.
Prema nedavnom izvješću, samo jedno od dvoje djece u vrtiću ima skrb koja roditeljima omogućuje da rade puno radno vrijeme. Gornja Austrija, uz Donju Austriju, pri dnu su kada je u pitanju usklađivanje obitelji i posla.
Monitoring brige o djeci koju je prije nekoliko tjedana provela ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP) također je pokazao koliko ima nedostataka u državi. Kako bi se situacija popravila, krajem 2022. godine sklopljen je „Pakt za dječju zemlju broj 1“. Dogovoreno je 20 konkretnih mjera (npr. veće plaće, manje grupe itd.).
Christine Haberlander (ÖVP) predstavila je početnu procjenu toga. Prema državi, bolji uvjeti za osoblje (uključujući početnu plaću od 3200 eura bruto) imaju učinka: u ustanovama za obrazovanje i skrb o djeci radi 880 ljudi više nego prije.
Faktor ravnoteže između poslovnog i privatnog života (VIF), koji uključuje različite kriterije, porastao je za 11 posto. Broj zbrinute djece porastao je za 17,6 posto. Haberlander govori o pozitivnom međurezultatu, ali ima još puno toga za nadoknaditi.
Prema Statističkom uredu Austrije ni u jednoj drugoj saveznoj državi ponuda u dječjim sobama i vrtićima nije bila tako nedovoljna kao u Gornjoj Austriji. No, potražnje ima jer je lani zbrinuto oko 45 posto dvogodišnjaka. Konkretno, radno vrijeme je loše u mnogim regijama i teško kompatibilno s poslom s punim radnim vremenom. U Gornjoj Austriji u posljednje vrijeme nije bilo napretka na ovom području.
Podsjećamo, u ovom sektoru su od 1.1.2025 povećane plaće.
Austrija
Austrija: ÖVP planira uvođenje bonusa od 1000 eura?
“Bonus za puno radno vrijeme” ima za cilj dati zaposlenicima 1.000 eura godišnje sve dok rade puno radno vrijeme. Stručnjaci umjesto toga žele više skrbi za djecu.
ÖVP ponovno postavlja ovaj cilj i priprema jedan od svojih starijih prijedloga, kako je u utorak ujutro izvijestio “Ö1”. Markus Wallner, ÖVP pokrajinski guverner Vorarlberga, predložio je tijekom vikenda takozvani “bonus za puno radno vrijeme”. Kancelar Karl Nehammer također ima to u svom planu Austrije. Ovaj bonus trebao bi iznositi 1.000 eura.
Stručnjaci s kojima je razgovarao Ö1 skloni su odbaciti ovu ideju: ovaj novčani poticaj sam po sebi neće potaknuti više ljudi da rade puno radno vrijeme. Bonus je porezna olakšica od 1.000 eura za sve koji rade puno radno vrijeme. Bihevioristička ekonomistica Katharina Gangl ne može zamisliti da bi netko tko radi skraćeno radno vrijeme zbog toga prešao na puno radno vrijeme: “Ne znam zašto, jer ljudi ne govore da im treba novac, nego su glavni razlozi obveze skrbi.”
To posebno pogađa žene jer one imaju najviše obveza skrbi. Gangl ističe da bi bilo bolje stvoriti više mjesta za čuvanje djece ili bolje uvjete za medicinsko osoblje kako bi se posebno rasteretile žene. Ali Gangl smatra da “jednostavno bacanje novca na probleme” nije prikladno rješenje kada se uzme u obzir trenutna razina duga i gospodarski razvoj.
Nadalje, samo ljudi koji već rade puno radno vrijeme imali bi koristi od bonusa. Stručnjak za tržište rada “Wifo” Helmut Mahringer također dijeli ovo mišljenje. Prema njegovom mišljenju, bonus se ne bi fokusirao na one koji donesu odluku o produljenju radnog vremena.
Izračunao je da bi ovaj projekt bio izuzetno skup. Uostalom, 2,7 milijuna ljudi u Austriji zaposleno je na puno radno vrijeme. To bi značilo da bi se godišnje isplaćivalo 2,7 milijardi eura.
You must be logged in to post a comment Login