Inflacija u Austriji je u rujnu ponovno porasla na 4%, a velike cijene energije i struje i dalje pritiskaju kućanstva. Iako su neki energetski dobavljači najavili snižavanje tarifa, potrošači često te uštede još ne osjećaju u svojim računima.

Dva najskuplja ponuđača struje trenutno su Energie Steiermark i KELAG. Od 1. listopada smanjili su cijene za oko 10 do 25 posto, no unatoč tome, cijene ostaju znatno više nego kod drugih dobavljača.

Prema portalu durchblicker.at, promjenom dobavljača može se godišnje uštedjeti i do 356 eura. Primjerice, četveročlano kućanstvo u Villachu plaća kod KELAG-a čak 241 euro više nego kod najjeftinijeg dobavljača, dok je u Štajerskoj razlika i do 356 eura.

Iako su ove tvrtke ostvarile velike profite u posljednje vrijeme (KELAG je povećao dobit za 297%, Energie Steiermark za 167% u odnosu na prije krize), njihova smanjenja cijena često ne odražavaju te rekordne zarade. Energie Steiermark se brani da usporedbe tarifa nisu fer jer se miješaju fiksni i fleksibilni ugovori.

Savjet:
Najlakši i najučinkovitiji način za smanjenje računa za struju je promjena dobavljača putem online portala poput durchblicker.at. Potrebni su samo osobni podaci i broj brojila s posljednjeg računa. Novi dobavljač obavlja raskid ugovora i prijelaz traje otprilike dva tjedna, bez prekida u opskrbi strujom.

Tako jednostavno možete smanjiti troškove struje i osloboditi do nekoliko stotina eura godišnje za druge potrebe!

Zbog kontinuiranog rasta cijena, osobito energije i grijanja, brojne austrijske obitelji suočavaju se s velikim financijskim pritiskom. Kao odgovor na to, od 13. listopada 2025. uveden je novi jednokratni dodatak od 250 eura za pomoć pri podmirenju troškova grijanja – zasad dostupan u saveznoj pokrajini Vorarlberg, a slične mjere postoje ili su bile dostupne i u drugim dijelovima zemlje.

Tko ima pravo na pomoć u Vorarlbergu?

Pomoć je namijenjena kućanstvima s nižim primanjima i uvjetovana je prebivalištem u Vorarlbergu te određenim pragovima prihoda, koji ovise o broju članova kućanstva. Primjerice:

Prijava je moguća do 13. veljače 2026., putem lokalne općine ili online na službenoj stranici pokrajine.

Stanje u drugim saveznim pokrajinama

Austrija nema jedinstveni sustav ove pomoći – svaka pokrajina odlučuje samostalno o subvencijama za grijanje:

• Salzburg i Tirol: Subvencije (do 250–350 €) već su istekle krajem rujna 2025.
• Burgenland: I dalje je moguće do kraja godine zatražiti “Wärmepreisdeckel” – pomoć od 50 do čak 1.000 € po kućanstvu.
• Niederösterreich i Beč: Trenutno nema aktivnih subvencija za troškove grijanja.
• Oberösterreich: Novi program očekuje se početkom 2026.
• Štajerska: Posljednji dodatak isplaćen u veljači 2025.; novi se očekuje uskoro.
• Koruška: Umjesto subvencija za grijanje uvedena je nova stambena naknada, dostupna i vlasnicima kuća s niskim prihodima.

Zašto je ovo važno?

Unatoč blagom padu inflacije (trenutno 4 %), cijene energenata i grijanja ostaju visoke. Dok se na nacionalnoj razini još čeka šira reforma, savezne pokrajine privremeno rješavaju problem kroz ciljane subvencije. No, razlike među regijama su velike, a pomoć često stiže prekasno ili u smanjenom iznosu.

Za najnovije informacije i uvjete u vašoj pokrajini, najbolje je redovito pratiti službene stranice lokalnih vlasti. Ako želiš, mogu ti pomoći pronaći izravne poveznice ili podatke za tvoju regiju.

U bečkom sustavu socijalne pomoći zabilježen je novi rekord: obitelj s 12 djece primatelj je bečke minimalne pomoći (Mindestsicherung), što je izazvalo burne reakcije i ponovno pokrenulo raspravu o nužnosti reforme sustava. O slučaju je prva izvijestila Kronen Zeitung, pozivajući se na službene podatke iz rujna 2025.

Riječ je o prvoj obitelji takve veličine koja se pojavljuje u statistici. Pritom je broj velikih obitelji u sustavu pomoći u porastu – uz ovu s 12 djece, trenutno pet obitelji ima po 11 djece. Samo tijekom nekoliko mjeseci, zabilježeno je 18 novih obitelji s pet ili više djece koje primaju socijalnu pomoć u Beču. Ukupno, jedanaest najvećih obitelji ima 117 djece.

Za svako dijete iz socijalne pomoći izdvaja se 326,44 eura, uz dodatne iznose kroz obiteljsku naknadu, bonuse za više djece te školski dodatak. U nekim slučajevima, mjesečni ukupni iznos prelazi neto plaću prosječnog radnika, što kod dijela javnosti izaziva negodovanje i pozive na strožu regulaciju.

Gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, već je najavio promjene u sustavu. Cilj je racionalizacija socijalne pomoći kako bi ostala održiva u narednim desetljećima, ali i kako bi se potaknula veća integracija primatelja u tržište rada.

Jedna od najavljenih mjera uključuje proširenje pravila o subvencijama za stanovanje i na djecu. Dosad su samo odrasli imali dio socijalne pomoći namijenjen za najamninu koji se uzimao u obzir kod dodatne pomoći za stanovanje. Nova pravila bi uključila i djecu, što bi prema procjenama uštedjelo oko 20 milijuna eura godišnje.

Još veći učinak očekuje se od izmjene načina izračuna pomoći za zajednička kućanstva. Naime, trenutno pojedinci koji dijele stan mogu dobivati puni pojedinačni iznos socijalne pomoći, dok obitelji u zajedničkom kućanstvu dobivaju manje zbog pretpostavljene podjele troškova. Ta razlika bi se trebala izjednačiti, a mjera bi mogla donijeti dodatne uštede do 75 milijuna eura godišnje.

Ipak, sve promjene na razini Beča mogu imati ograničen doseg bez sveobuhvatne reforme na državnoj razini. No, takva reforma – prema najavama iz savezne vlade – mogla bi stupiti na snagu najranije 2027. Kritičari smatraju da je to prekasno i zahtijevaju hitnu reakciju.

U međuvremenu, tema velikih obitelji u sustavu socijalne pomoći ostaje politički osjetljiva, podijelivši javnost između onih koji traže ograničenja i onih koji upozoravaju na opasnost stigmatizacije i socijalne isključenosti.