Connect with us

Ekonomija

Broj građevinskih dozvola na najnižoj razini od 2012.

Objavljeno

na

Građevinska industrija igra središnju ulogu u gospodarstvu Donje Austrije, ali broj građevinskih dozvola je na najnižoj razini od 2012. Gospodarska komora Donje Austrije (WKNÖ) želi odgovoriti na razvoj na najbolji mogući način s radarom građevinske industrije.

Novorazvijeni građevinski radar ima za cilj pomno pratiti stanje u građevinskoj industriji. Alat za praćenje pomno prati, između ostalog, cijene izgradnje, pristigle narudžbe i broj novih zgrada i prenamjena. Razvio ga je Institut Economica u ime Gospodarske komore Donje Austrije (WKNÖ).

Predsjednik WKNÖ-a Wolfgang Ecker rekao je za noe.ORF.at: „Mnoge industrije izravno i neizravno ovise o građevinskoj industriji. Ako i oni padnu, to nije nužno pozitivno za Donju Austriju kao poslovnu lokaciju.” Godine 2022. građevinska industrija u Donjoj Austriji doprinijela je dodanoj vrijednosti s 5,4 milijarde.

Međutim, u posljednje je vrijeme pod sve većim pritiskom – između ostalog i zbog povećanja troškova izgradnje i strožih pravila kreditiranja. O napetoj situaciji raspravljalo se na summitu na temu „Izgradnja i život u Donjoj Austriji” u četvrtak u St. Pöltenu. Predstavnici Gospodarske komore građevinarstvo su ocijenili važnim pokretačem gospodarstva.

Guvernerka pokrajine Johanna Mikl-Leitner (ÖVP): „Sada je važno da se savezni stambeni paket provede što je prije moguće. Osim toga, KIM uredba se mora brzo ublažiti. Donja Austrija se više od godinu i pol zalaže za ublažavanje propisa o kreditiranju.”

Stroga pravila dovela su do golemog pada stambenih kredita, objasnio je glasnogovornik uprave HYPO NOE Wolfgang Viehauser: „Kreditiranje nekretnina privatnim osobama palo je za 55 posto u 2023. u usporedbi s 2022.“ .

Advertisement

Ekonomija

Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj

Objavljeno

na

By

Austrijska tvrtka proizvođača električnih automobila Fisker sa sjedištem u Grazu je u stečaju. Brojke navedene u prijavi izazivaju uzbuđenje: prema knjigovodstvenoj vrijednosti, obveze iznose 1,34 milijarde eura. Bio bi to najveći stečaj u Styrii. Otvoren je postupak restrukturiranja sa samoupravom.

Dimenzije su nevjerojatne – i nikada prije nisu viđene u Štajerskoj. Kako je objavljeno, austrijska tvrtka posrnulog američko-američko-danskog proizvođača električnih automobila Fisker podnijela je zahtjev za bankrot. Prema AKV-u i KSV1870, tvrtka sa sjedištem u Grazu sada ima evidentirane obveze od 1,34 milijarde eura (knjigovodstvena vrijednost) u zahtjevu za insolventnost. Od čega se sastoje te obveze? Prema AKV-u, one se “u velikoj mjeri sastoje od obveza prema društvima grupe”. Te takozvane “interkompanijske obveze” iznose 1,267 milijardi eura.

Imovina bi trebala iznositi 959 milijuna eura na temelju knjigovodstvene vrijednosti, prema KSV1870. Zaštitnici vjerovnika Creditreforma procijenili su imovinu na samo 66,3 milijuna eura – a na temelju likvidacijskih vrijednosti, otuda velika razlika.

Prema podacima Creditreforma, stečajem je pogođeno oko 615 vjerovnika. Tvrtka trenutno zapošljava 47 djelatnika. AKV o imovini navodi sljedeće: To su “konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 40,472 milijuna eura i manje konzervativno procijenjene likvidacijske vrijednosti na 66,33 milijuna eura”.

Fisker je napravio električni automobil “Ocean” u Magni u Grazu – ali proizvodnja je već dugo zaustavljena.

Podnesena je prijava za postupak restrukturiranja sa samoupravom kod Zemaljskog suda za građanska pitanja u Grazu. Stečajni vjerovnici trebali bi dobiti kvotu od 30 posto, plativu u roku od dvije godine od prihvaćanja plana restrukturiranja. Podnositelj zahtjeva “ima za cilj nastavak poslovanja tvrtke. Mjere restrukturiranja trebale bi stupiti na snagu”, kaže KSV1870. Potreba za ispunjenjem plana restrukturiranja trebala bi se stoga financirati iz imovine dužnika. Ako je potrebno, daljnja potrebna financijska sredstva bi Fisker Inc. trebala staviti na raspolaganje od strane potencijalnog investitora.

Fisker je prvotno planirao da Magna proizvodi 40.000 automobila godišnje u Grazu, ali je proizvedeno samo 10.000 – proizvodnja je sada već duže vrijeme u zastoju. Magna je krajem prošle godine morala smanjiti smjenu i otpustiti 450 zaposlenika, a nedavno je objavljen i otkaz za još 500 zaposlenika.

Što se tiče uzroka nelikvidnosti, Fisker u prijavi prema KSV1870 navodi: „Samogenerirani priljevi likvidnosti iz vlastitog poslovanja trenutno ne mogu održati svoju solventnost kao neovisna tvrtka. To se velikim dijelom pripisuje oštrom padu globalne potražnje za električnim vozilima, visokim kamatnim stopama i cjenovnim ratovima između različitih proizvođača električnih automobila.”

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Najviše stečajeva tvrtki još od 2019

Objavljeno

na

Broj bankrota poduzeća porastao je u prvom tromjesečju ove godine na najvišu razinu od 2019. Uz 1718 insolventnosti poduzeća u prvom tromjesečju 2024., bilo je oko 30 posto više slučajeva nego u istom razdoblju prošle godine i oko petinu više nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju preliminarni podaci tijela.

Posebno je pogođen uslužni sektor, zatim građevinarstvo i trgovina na malo.

Uspoređujući sektore, najviše insolventnosti u prvom tromjesečju 2024. bilo je u financijskim i ostalim uslugama (397), građevinarstvu (330), maloprodaji (298) te smještaju i ugostiteljstvu (242).

Područja informacija i komunikacija (62) i proizvodnja materijalnih dobara (108) imala su relativno malo slučajeva nesolventnosti. Istovremeno su se smanjile namjere za pokretanjem posla.

Nastavi čitati

Ekonomija

Porr i STRABAG kupuju Vamed, cijena 90 milijuna eura

Objavljeno

na

Konzorcij građevinskih grupacija Porr i STRABAG preuzima austrijski core business domaćeg bolničkog operatera i pružatelja zdravstvenih usluga Vamed za 90 milijuna eura.

Preuzet će se udjeli u nekoliko termalnih lječilišta u Austriji (uključujući Therme Wien, Geinberg, St. Martins), tehničko upravljanje Općom bolnicom Beč (AKH Wien) i austrijski projektni posao Vamed, kako je tvrtka danas objavila u priopćenju za javnost.

Područje bolničkih usluga (30 posto prodaje) bit će prebačeno na Vamedova većinskog vlasnika Fresenius. Posao s međunarodnim projektima treba “postupno i na pravilan način smanjivati”. Ovaj bi proces trebao biti “uglavnom dovršen” do 2026. Trenutačni projektni ugovori se ispunjavaju.

Posao s međunarodnim projektima nedavno je činio oko 15 posto Vamedove prodaje. “Težimo društveno prihvatljivim rješenjima za pogođene zaposlenike”, kaže šef Vameda Klaus Schuster. Prema godišnjem izvješću Freseniusa, Vamed je nedavno imao ukupno nešto više od 20.000 zaposlenika.

Nastavi čitati
LM