Hrvatska
‘Turističke tragedije’: Gosti izašli iz apartmana i ostavili upaljenu klimu, no to ipak nije tragedija…
Jedan od već klasika tzv. “hrvatskih tragedija” – cinične kategorije pojava koje se Hrvati groze, a bez kojih ne bi bili Hrvati – jest sablažnjavanje nad negašenjem klima uređaja u apartmanima, od strane naših dragih gostiju.
Zapravo, svakom savjesnijem apartmandžiji se diže kosa na glavi kad kroz škure ili listove vinove loze zapazi goste koji su se sa šugamanima zaputili na plažu – a klima radi!
Upravo ovo je trenutak u kojem se rađa ono šekspirijanska dvojba: Ući i gasiti ili ne ući i ne gasiti?
Međutim, je li ova radnja – makar proizašla iz običnog nemara – uistinu toliko ne povoljna po račune za struju (naravno, pod uvjetom da su prozori zatvoreni)?
Naime, iako se možda nameće kao logično ideja o isključenju klima uređaja pri izlasku iz prostoa, ovo ne mora nužno biti točno. Ako prostoru treba puno vremena da se rashladi, preporučuje se ostaviti klima uređaj postavljen na temperaturu nešto višu od one kojom se intenzivno rashlađujete. Na primjer, ako početno postavite 18 stupnjeva kako biste brzo rashladili prostor, kasnije ga možete ostaviti na 24 stupnja kada niste prisutni. Ovakav pristup može rezultirati uštedom do 10 posto na računu za struju.
Također, Ministarstvo energetike preporučuje temperaturu od 25 ili 26 stupnjeva kao uravnoteženi kompromis između uštede energije i udobnosti. Međutim, postavljanje idealne temperature za klimatizaciju vašeg doma zahtijeva eksperimentiranje s različitim postavkama, uzimajući u obzir broj ljudi u prostoru, njihovu fizičku aktivnost i vanjske čimbenike poput vlažnosti i izravne sunčeve svjetlosti.
Jasno, morat ćete odlučiti jesu li vam prioritet niži računi za struju, veća udobnost ili ravnoteža navedenoga.
Isto tako, broj prozora i slični čimbenici također igraju ulogu u određivanju najbolje postavke klima uređaja. Važno je odabrati postavku koja će vas i vašu obitelj dovoljno rashladiti, dok pritom, naravno, uzimate u obzir i financijske mogućnosti.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
