Ekonomija
Upozorenje Svjetske banke: Rat u Ukrajini dovest će do najvećeg rasta cijena u posljednjih 50 godina
Rat u Ukrajini će dovesti do „najvećeg šoka u cijenama roba“ od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, upozorila je Svjetska banka.
U novoj prognozi, Svjetska banka navodi da će poremećaji uzrokovani sukobom u Ukrajini pridonijeti ogromnom porastu cijena za dobra od prirodnog plina pa sve do pšenice i pamuka.
Porast cijena „počinje imati velike ekonomske i humanitarne posljedice,“ rekao je za BBC jedan od autora izvješća, Peter Nagle, dodajući da „kućanstva diljem svijeta osjećaju krizu životnog standarda“, prenosi N1.
„Pogotovo smo zabrinuti zbog najsiromašnijih kućanstava jer ona veliki dio svojih primanja troše na hranu i režije i prema tome su posebno ranjivi u ovom trenutku,“ kaže Nagle, viši ekonomist u Svjetskoj banci.
Što s cijenama energenata?
Cijene energenata porast će više za 50 posto, što će se odraziti na računima za kućanstva i kompanije, kaže Svjetska banka.
Najveći porast doživjet će cijena prirodnog plina u Europi, koja će narasti više nego dvostruko. Prognozira se da će cijene pasti sljedeće godine i 2024., ali čak i tada će ostati 15 posto više nego što su bile lani.
To znači, kaže Svjetska banka, da smo od najnižih cijena u travnju 2020. do najviših u ožujku ove godine vidjeli „najveći porast cijena energenata u 23 mjeseca od eksplozije cijena nafte 1973., kada su cijene skočile zbog napetosti na Bliskom istoku.
Također, očekuje se da će cijene nafte ostati na višim razinama 2024. Barel Brent Crude nafte stajat će u prosjeku sto dolara ove godine, što će dovesti do raširene inflacije.
Rusija proizvodi otprilike 11 posto svjetskih zaliha nafte, što ju čini trećim najvećim proizvođačem, ali izvješće kaže da će „poremećaji uzrokovani ratom imati dugoročne negativne posljedice“, jer sankcije znače da strane kompanije napuštaju zemlju i pristup tehnologiji postaje ograničen.
Iz Rusije trenutno dolazi 40 posto kompletne opskrbe plinom za Europu i 27 posto nafte, ali europske vlade poduzimaju korake da postanu neovisni o ruskim energentima. Zbog toga su narasle globalne cijene, jer jača potražnja za opskrbom iz drugih zemalja.
Cijena pšenice srušit će sve rekorde
Prognoza Svjetske banke također upozorava da će poskupjeti hrana. UN-ov indeks cijena hrane već sad pokazuje da su one na najvećoj razini otkad je počelo mjerenje prije 60 godina.
Cijena pšenice skočit će za 42.7 posto i dosegnuti najvišu cijenu ikad, mjereno u dolarima. Drugi značajni porasti bit će 33.3 posto za ječam, 20 posto za soju, 29.8 posto za ulja i 41.8 posto za piletinu. Ova povećanja posljedica su drastičnog pada izvoza iz Ukrajine i Rusije.
Prije početka rata, te dvije zemlje bile su zaslužne za 28.9 globalnog izvoza pšenice prema podacima JP Morgana, kao i za 60 posto svjetske opskrbe suncokretovim uljem – ključnim sastojkom u mnogo vrsta procesuirane hrane – prema podacima S&P Globala.
Cijene sirovina, uključujući gnojiva, metale i minerale, također će porasti. Cijene drva, čaja i riže su među rijetkima koje bi trebale pasti.
„Pšenica je jedan od poljoprivrednih proizvoda koji je najteže zamijeniti,“ kaže istraživanje Američke banke. Istraživanje navodi da će loši vremenski uvjeti u sjevernoj Americi i Kini vjerojatno pridonijeti udaru koji je proizvelo smanjenje opskrbe iz Ukrajine, a to je nešto što će se nastaviti jer je rat poremetio proljetnu sezonu sadnje.
I istraživanju se također navodi da je prijevoz žitarica i uljarica iz Ukrajine pao više od 80 posto zbog sukoba, a ta količina izgubljenog izvoza, tijekom godine, „jednaka je otprilike 10 dana globalne opskrbe hranom.“
Hoće li cijene padati?
Glavni direktor Archer Daniels Midlanda, jednog od četiri najveća svjetska trgovca hranom, kaže da ne očekuje da će cijene uskoro pasti.
Kada je ta američka tvrtka zabilježila 53 posto porasta neto zarade (ukupno 1.05 milijarde dolara) u prva tri mjeseca ove godine, Juan Luciano je rekao: „Očekujemo smanjenu opskrbu žitaricama – uzrokovanu slabom žetvom repice u Kanadi, slabu žetvu u južnoj Americi, i sada poremećajima u regiji na Crnom moru – i to će uzrokovati smanjenje na globalnom tržištu žitarica u sljedećih nekoliko godina.“
Nagle iz Svjetske banke navodi da bi druge zemlje neko vrijeme mogle pomoći u rješavanju nedostatka uzrokovanog ratom u Ukrajini. Ipak, prognoza porasta cijena gnojiva za 60 posto ove godine znači da „ postoji stvaran rizik da će poljoprivrednici početi koristiti manje gnojiva, što znači da će se urod smanjiti.“
Što se tiče robe općenito, izvješće Svjetske banke kaže: „Dok će cijene generalno dosegnuti vrhunac u 2022., očekuje se da će ostati više nego što je navedeno u ranijim prognozama.“
U izvješću se dodaje da „izgledi za tržište roba jako ovise o trajanju rata u Ukrajini“ i poremećajima koje će on prouzročiti za opskrbne lance.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login