Ekonomija
Austrija: Šef AMS-a očekuje promjene na tržištu rada nakon krize
Nezaposlenost u vremenu korona krize je izuzetno visoka. Instrument “skraćenog radnog vremena” u određenoj mjeri ublažava porast nezaposlenosti, a postojeća odredba prestaje važiti krajem ožujka. Prvi čovjek AMS-a poziva na zadržavanje postojećeg modela i nakon završetka prvog kvartala.
„Vjerujem da i u drugom kvartalu trebamo odredbu o kratkotrajnom radu, ali od ljeta je potrebna promjena“, rekao je prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf za Ö1-Mittagsjournal.
Kopf je stava da kratkotrajni rad ne bi smio kočiti potrebite strukturne reforme. „Stoga je nužna izlazna strategija. Dosta je slučajeva gdje kratkotrajni rad samo odgađa nezaposlenost u budućnosti. Zapošljavanja se ne smiju „gomilati“ u područjima u kojima će zaposlenici nakon krize predstavljati višak.“
Kada će zaista doći do zamaha u gospodarstvu, ovisi prije svega o cijepljenju. S obzirom na to da postoje nejasnoće i neizvjesnost, ne može se sa sigurnošću ni tvrditi kada će nastupiti gospodarski uzlet. Trenutno oko 460.000 ljudi radi po modelu skraćenog radnog vremena, dok je više od 530.000 ljudi nezaposleno. Prema Kopfu, nezaposlenost će u ožujku ove godine biti manja u odnosu na isti mjesec prošle godine. To objašnjava činjenicom da je prvi lockdown bio puno stroži i ograničeniji od sadašnjeg.
„Kako bi što veći broj ljudi mogao ponovno raditi kad stvari napokon ekonomski krenu, potrebne su kvalifikacijske mjere. Zbog nastave od kuće, s kojom se mnoga djeca i mladi ne slažu tako dobro, postoji rizik da će porasti broj slabo kvalificiranih mladih ljudi“, navodi Kopf .
Za dugotrajno nezaposlene Kopf predlaže model koji bi trebao biti sličan nekadašnjoj „Aktion 20000“. Javni sektor bi trebao snositi troškove plaća, ali ne u potpunosti. Pored toga, socijalna davanja ne bi trebala dolaziti samo od AMS-a, već i iz poreznih prihoda. Povećanje naknade za nezaposlene koje zagovara dio opozicije Kopf u osnovi drži nužnim. Međutim, Kopf ističe kako je potreban model koji će motivirati ljude da traže posao, ali u isto vrijeme osigurati im i sigurnost u vremenima bez posla.
Nema sumnje da će nakon krize uslijediti i određene promjene na tržištu rada. Vrijeme krize pokazalo je da neke poslove u osnovi moguće obavljati iz svog doma, a posljednji dogovor vlade i socijalnih partnera pokazuje da Austrija planira ići u tom smjeru. Najavljena digitalizacija zasigurno će pridonijeti modernizaciji pa će u budućnosti veći dio poslova biti i automatiziran.
- Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
- Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
- Austrija: Stižu velike promjene na AMS-u: Evo što će biti novo
- Austrija: Roštiljanje na balkonu: Što je dopušteno, a što ne?
- Austrija: Uvode se olakšice za kupce nekretnina, uštede do 11.500 eura
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
